Kortikosteroid

Kortikosteroid
Naziv lijekaKortikosteroid
Druga imenaKortikoid
GrupaSteroidi
Klasifikacija
ATC kodoviH02
Dostupnost bez recepta: Djelimično
Stručne informacije
Hemijske osobine
Cortisol3.svg
Kortizol (hidrokortizon), sa kortikosteroidnom, glukokortikoid nom i mineralokortikoidnom aktivnošću i efektima.
Ime po IUPAC ---
Farmakokinetičke osobine
Biološka raspoloživostSporo se
apsorbira
MetabolizamJetrenini
IzlučivanjeMokraćom

Kortikosteroidi su klasa steroidnih hormona koji se proizvode u kori nadbubrežne žlijezde kičmenjak]a, kao i sintetski analozi ovih hormona. Dvije glavne klase kortikosteroida, glukokortikoidi i mineralokortikoidi, uključeni su u širok spektar fizioloških procesa, uključujući odgovor na stres, [ [imunski sistem|imunski odgovor]] i regulaciju upale, metabolizam, ugljikohidrata, katabolizam proteina, nivoe elektrolit au krvi i ponašanje.[1]

Neki uobičajeni prirodni steroidni hormoni su kortizol (C21H30O5), corticosterone (C21H30O4), kortizon (C21H28O5) i aldosteron (C21H28O5). (Kortizon i aldosteron suizomeri). Glavni kortikosteroidi koje proizvodi kora nadbubrežne žlijezde su kortizol i aldosteron.[2]

Klase

[uredi | uredi izvor]

[[sloka:Cortisol3.svg|thumb|200px|Kortizol]]

Kortizon
Kortikosteron
Aldosteron

Medicinska upotreba

[uredi | uredi izvor]

Sintetski farmaceutski lijekovi s efektima sličnim kortikosteroidima koriste se u različitim stanjima, u rasponu od tumora mozga do kožnih bolesti . Deksametazon i njegovi derivati su gotovo čisti glukokortikoidi, dok prednizon i njegove izvedenice imaju i neko mineralokortikoidno djelovanje, pored glukokortikoidnog efekta. Fludrokortizon (Florinef) je sintetski mineralokortikoid. Hidrokortizon (kortizol) koristi se obično za zamjensku terapiju, npr. za nadbubrežnu insuficijenciju i kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju.

Medicinska stanja liječena sistemskim kortikosteroidima:[3][4]

Lokalne formulacije su također dostupne za kožne, očne (uveitis), plućne (astma), nosnw (rinitis) i crijevne bolesti. Kortikosteroidi se također koriste kao podrška za sprječavanje mučninaa, često u kombinaciji sa 5-HT3 antagonistima (npr. ondansetronom).

Tipski neželjeni efekti glukokortikoida su prilično ujednačeni kao lijekom inducirani Cushingov sindrom. Tipske nuspojave mineralokortikoida su hipertenzija (nenormalno visok krvni pritisak), dijabetes melitus izazvan steroidima, psihoza, loš san, hipokalemija (nizak nivo kalija u krvi), hipernatremija (visok nivo natrija u krvi) bez izazivanja perifernog edema, metaboličke alkaloze i slabosti vezivnog tkiva.[5] Imunosupresivni efekti mogu inhibirati zacjeljivanje rana ili formiranje čira.

Klinički i eksperimentalni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu uzrokovati trajno oštećenje oka izazivanjem centralne serozne retinopatije (CSR, također poznate kao centralna serozna korioretinopatija, CSC).[6] Ovo treba imati na umu prilikom liječenja pacijenata sa očnim neuritisom. Postoje eksperimentalni i klinički dokazi da je, barem kod očnog neuritisa, važna brzina početka liječenja.[7]

Različiti steroidni lijekovi, od antialergijskih sprejeva za nos (Nasonex, Flonase) preko topikalnih krema za kožu, do kapi za oči (Tobradex) i prednizona uključeni su u razvoj CSR.[8][9]

Kortikosteroidi se široko koriste u liječenju ljudi sa traumatskom ozljedom mozga.Greška kod citiranja: Nedostaje oznaka za zatvaranje </ref> nakon <ref>

Farmakologija

[uredi | uredi izvor]

Kortikosteroidi djeluju kao agonisti glukokortikoidnog receptora i/ili mineralokortikoidnog receptora.

Pored svoje kortikosteroidne aktivnosti, neki kortikosteroidi mogu imati određenu progestogensku aktivnost i mogu izazvati nuspojave povezane sa seksom.[10][11][12][13]

Farmakogenetika

[uredi | uredi izvor]

Astma

[uredi | uredi izvor]

Odgovor pacijenata na inhalacijske kortikosteroide ima određenu osnovu u genetičkim varijacijama. Dva gena od interesa su CHRH1 (kortikotropin-oslobađajući hormoneski receptor 1) i TBX21 (transkripcijski faktor T-beta). Oba gena pokazuju određeni stupanj polimorfne varijacije kod ljudi, što može objasniti kako neki pacijenti bolje reagiraju na terapiju inhalacijskim kortikosteroidima od drugih.[14][15] However, not all asthma patients respond to corticosteroids and large sub groups of asthma patients are corticosteroid resistant.[16]

Neželjeni efekti

[uredi | uredi izvor]
Podlaktica 47-godišnje žene sa oštećenjem kože, uzrokovanim lokalnom upotrebom kortikosteroida

Upotreba kortikosteroida ima brojne nuspojave, od kojih neke mogu biti teške:

  • Teški ameboidni colitis povezan je sa visokim smrtnim ishodom i može se javiti kod pacijenata zaraženih parazitom Entamoeba histolytica, nakon izlaganja kortikosteroidnim lijekovima.[17]
  • Neuropsihijatrijski: steroidna psihoza,[18] anksioznost i[19] depresija. Terapijske doze mogu izazvati osjećaj vještačkog blagostanja ("steroidna euforija").[20] Neuropsihijatrijski efekti su dijelom posredovani senzibilizacijom tijela na djelovanje adrenalina. Terapijski, najveći dio doze kortikosteroida daje se ujutro kako bi se oponašao dnevni ritam tijela; ako se daje noću, osjećaj energije će ometati san. Opsežnu recenziju daju Flores i Gumina.[21]
  • Kardiovaskularni: Kortikosteroidi mogu uzrokovati zadržavanje natrija, direktnim djelovanjem na bubrege, na način analogan mineralokortikoidu aldosteronu. To može dovesti do zadržavanja tekućine i hipertenzije.
  • Metabolički: Kortikosteroidi uzrokuju podsticanje količine tjelesne masti na licu i torzu, što rezultira "mjesećastim licem", "bivoljom grbom" i "trbuhom u loncu" ili "pivskim trbuhom" i uzrokuju podstcanje tjelesne masti udova. Ovo se naziva kortikosteroidima inducirana lipodistrofija. Zbog preusmjeravanja aminokiselina u glukozu, smatraju se antianabolicima, a dugotrajna terapija može uzrokovati gubitak mišića.[22]

Endokrini: Povećavajući proizvodnju glukoze, razgradnjom aminokiselina i suprotstavljajući se djelovanju insulina, kortikosteroidi mogu uzrokovati hiperglikemiju,[23] insulin resistance and diabetes mellitus.[24]

  • Skeletni: steroid-inducirana osteoporoza može biti nuspojava dugotrajne upotrebe kortikosteroida.[25][26][27] Upotreba inhalacijskih kortikosteroida kod djece s astmom može dovesti do smanjenja visine.[28]
  • Gastro-intestinalni: Iako su prijavljeni slučajevi kolitisa, kortikosteroidi se često propisuju kada se kolitis, iako zbog supresije imunskog odgovora na pathogene, treba razmotriti tek nakon što se isključi infekcija ili prekomjerni rast mikroba/gljivica u gastrointestinalnog trakta. Dok su dokazi o tome da kortikosteroidi uzrokuju peptički ulkus relativno loši osim visokih doza koje se uzimaju više od mjesec dana,[29] the majority of doctors do 2010 still believe this is the case, and would consider protective prophylactic measures.[30]
  • Očne: hronična upotreba može dovesti do katarakta i glaukoma.
  • Ranjivost na infekcije: Potiskivanjem imunskih reakcija (što je jedan od glavnih razloga njihove upotrebe kod alergija), steroidi mogu uzrokovati razbuktavanje infekcija, posebno kandidijazu.[31]
  • Trudnoća: Kortikosteroidi imaju nizak, ali značajan teratogeni efekt, uzrokujući nekoliko urođenih mahana na 1.000 liječenih trudnica. Kortikosteroidi su stoga kontraindicirani u trudnoći.[32]
  • Navikavanje: Lokalna ovisnost o steroidima (TSA) ili crvena koža koja gori prijavljena je kod dugotrajnih korisnika topikalnih steroida (korisnika koji su primjenjivali topikalne steroide na kožu u periodu od nekoliko sedmica, mjeseci ili godina).[33][34] TSA je karakteriziran nekontroliranim, širećim dermatitisom i pogoršanom upalom kože koja zahtijeva jači lokalni steroid da bi se postigao isti rezultat kao prvi recept. Kada se izgubi lokalni steroidni lijek, koža doživljava crvenilo, peckanje, svrab, vruću kožu, oticanje i/ili curenje tokom dužeg vremena. Ovo se također naziva 'sindrom crvene kože' ili 'topikalna apstinencija od steroida' (TSW). Nakon isteka perioda povlačenja, atopijski dermatitis može prestati ili je manje izražen nego što je bio prije.[35]
  • Kod djece, kratkotrajna oralna upotreba steroida povećava rizik od povraćanja, promjena u ponašanju i problema sa spavanjem.<.[36]

Biosinteza

[uredi | uredi izvor]
Steroidogeneza, uključujući biosintezu kortikosteroida

Kortikosteroidi se sintetiziraju iz holesterola unutar kora nadbubrežnih žlijezada.[1] Većina steroidogenih reakcija kataliziraju enzimi porodice citohrom P450 . Oni se nalaze unutar mitohondrija i zahtijevaju adrenodoksin kao kofaktor (osim 21-hidroksilaza i 17α-hidroksilaza).

Aldosteron i kortikosteron dijele prvi dio svog biosintetskog puta. Posljednji dio posredovan je ili aldosteron-sintazom (za aldosteron) ili 11β-hidroksilazom (za kortikosteron). Ovi enzimi su skoro identični (dijele funkcije 11β-hidroksilacije i 18-hidroksilacije), ali aldosteron-sintaza također može izvršiti 18-oksidaciju. Štaviše, aldosteron-sintaza nalazi se unutar zona glomerulosa na vanjskom rubu kore nadbubrežne žlijezde; 11β-hidroksilaza se nalazi u zona fasciculata i zona glomerulosa.

Klasifikacija kortikosteroida

[uredi | uredi izvor]

Po hemijskoj strukturi

[uredi | uredi izvor]

Općenito, na osnovu hemijske structure, kortikosteroidi su grupisani u četiri klase,. Alergijske reakcije na jednog člana klase obično ukazuju na netoleranciju svih njenih članova. Ovo je poznato kao "Kupmanova klasifikacija".[37][38]

Naglašeni steroidi se često koriste u skriningu alergija na lokalne steroide.[39]

Grupa A – tip hidrokortizona

[uredi | uredi izvor]

Hidrokortizon, hidrokortizon-acetat, kortizon-acetat, tiksokortol-pivalat, prednizolon, metilprednizolon i prednizon.

Grupa B – acetonidi (i srodne supstance)

[uredi | uredi izvor]

Amcinonid, budezonid, dezonid, fluocinolon-acetonid, fluocinonid, halcinonid i triamcinolon-acetonid.

Grupa C – tip betametazona

[uredi | uredi izvor]

Beklometazon, betametazon, deksametazon, fluokortolon, halometazon i mometazon.

Grupa D – Esteri

[uredi | uredi izvor]
Grupa D1 – Halogenirana (manje labilna)
[uredi | uredi izvor]

Alklometazon-dipropionat, betametazon-dipropionat, betametazon-valerat, klobetazon-propionat, klobetazon-butirat, flupredniden-acetat i mometazon-furoat.

Grupa D2 – Labilni esteri prolijekova
[uredi | uredi izvor]

Ciklesonid, kortizon-acetat, hidrokortizon-aceponat, hidrokortizon-acetat, hidrokortizon-buteprat, hidrokortizon-butirat, hidrokortizon-valerat, prednikarbat i tiksokortol-pivalat.

Po putu administracije

[uredi | uredi izvor]

Topikalni steroidi

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Tematski steroid

Za lokalnu upotrebu na koži, oku i sluzokožama.

Lokalni kortikosteroidi su u većini zemalja podijeljeni u klase jačine, I do IV (A do D u Japanu). Sedam kategorija se koristi u Sjedinjenim Državama, kako bi se odredio nivo potencije bilo kojeg lokalnog kortikosteroida.

Inhalacijski steroidi

[uredi | uredi izvor]

Za nazalnu sluznicu, sinuse, bronhije i pluća.[40] Ova grupa uključuje:

Postoje i određeni kombinovani preparati kao što je Advair Diskus u Sjedinjenim Državama, koji sadrži flutikazon-propionat i salmeterol (bronhodilatator dugog dejstva), i simbikort, koji sadrži budezonid i formoterol fumarat-dihidrat (još jedan dugodjelujući bronhodilatator).[41] Oba su odobrena za upotrebu kod djece starijoj od 12 godina.

Olalne forme

[uredi | uredi izvor]

Kao što su prednizon, prednizolon, metilprednizolon ili deksametazon.[42]

Sistemski oblici

[uredi | uredi izvor]

Dostupni u obliku injekcija za intravenske i parenteralne puteve.[42]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Uvođenje ranih kortikosteroida [43][44][45]
Kortikosteroid Uveden
Kortizon 1948
Hidrokortizon 1951
Fludrokortizon-acetat 1954[46]
Prednizolon 1955
Prednizon 1955[47]
Metilprednizolon 1956
Triamcinolon 1956
Deksametazon 1958
Betametazon 1958
Triamcinolon -acetonid 1958
Fluorometolon 1959

Tadeusz Reichstein, Edward Calvin Kendall. i Philip Showalter Hench nagrađeni su Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu 1950. rad na hormoneima kore nadbubrežne žlijezde, koji je kulminirao izolacijom [[kortizona] ]].[48]

U početku hvaljen kao čudo lijek i obilno propisivan tokom 1950-ih, liječenje steroidima je donijelo neželjene efekze takve veličine da je sljedeća glavna kategorija protivupalnih lijekova, [[nesteroidni protivupalni lijek] ]]ovi (NSAID), nazvan je tako da bi se razgraničio od sramote.[49] Corticosteroids were voted Allergen of the Year in 2005 by the American Contact Dermatitis Society.[50]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Nussey, S.; Whitehead, S. (2001). Endocrinology: An Integrated Approach. Oxford: BIOS Scientific Publishers.
  2. ^ Nussey, Stephen; Whitehead, Saffron (1. 1. 2001). The adrenal gland (jezik: engleski). BIOS Scientific Publishers.
  3. ^ a b c d e f g Liu, Dora; Ahmet, Alexandra; Ward, Leanne; Krishnamoorthy, Preetha; Mandelcorn, Efrem D; Leigh, Richard; Brown, Jacques P; Cohen, Albert; Kim, Harold (15. 8. 2013). "A practical guide to the monitoring and management of the complications of systemic corticosteroid therapy". Allergy, Asthma, and Clinical Immunology. 9 (1): 30. doi:10.1186/1710-1492-9-30. ISSN 1710-1484. PMC 3765115. PMID 23947590.
  4. ^ Mohamadi, Amin; Chan, Jimmy J.; Claessen, Femke M. A. P.; Ring, David; Chen, Neal C. (1. 1. 2017). "Corticosteroid Injections Give Small and Transient Pain Relief in Rotator Cuff Tendinosis: A Meta-analysis". Clinical Orthopaedics and Related Research (jezik: engleski). 475 (1): 232–243. doi:10.1007/s11999-016-5002-1. ISSN 0009-921X. PMC 5174041. PMID 27469590.
  5. ^ Werner R (2005). A massage therapist's guide to Pathology (3rd izd.). Pennsylvania: Lippincott Williams & Wilkins.
  6. ^ Abouammoh, Marwan A. (2015). "Advances in the treatment of central serous chorioretinopathy". Saudi Journal of Ophthalmology. 29 (4): 278–286. doi:10.1016/j.sjopt.2015.01.007. ISSN 1319-4534. PMC 4625218. PMID 26586979.
  7. ^ Petzold, Axel; Braithwaite, Tasanee; van Oosten, Bob W; Balk, Lisanne; Martinez-Lapiscina, Elena H; Wheeler, Russell; Wiegerinck, Nils; Waters, Christiaan; Plant, Gordon T (18. 11. 2019). "Case for a new corticosteroid treatment trial in optic neuritis: review of updated evidence". Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry. 91 (1): jnnp-2019-321653. doi:10.1136/jnnp-2019-321653. PMC 6952848. PMID 31740484.
  8. ^ Carvalho-Recchia, CA; Yannuzzi, LA; Negrão, S; Spaide, RF; Freund, KB; Rodriguez-Coleman, H; Lenharo, M; Iida, T (2002). "Corticosteroids and central serous chorioretinopathy". Ophthalmology. 109 (10): 1834–7. doi:10.1016/S0161-6420(02)01117-X. PMID 12359603.
  9. ^ "The New York Times :: A Breathing Technique Offers Help for People With Asthma". buteykola.com. Arhivirano s originala, 24. 7. 2012. Pristupljeno 30. 11. 2012.
  10. ^ Lumry WR (oktobar 1999). "A review of the preclinical and clinical data of newer intranasal steroids used in the treatment of allergic rhinitis". J Allergy Clin Immunol. 104 (4 Pt 1): S150–8. doi:10.1016/s0091-6749(99)70311-8. PMID 10518812.
  11. ^ Brook EM, Hu CH, Kingston KA, Matzkin EG (mart 2017). "Corticosteroid Injections: A Review of Sex-Related Side Effects". Orthopedics. 40 (2): e211–e215. doi:10.3928/01477447-20161116-07. PMID 27874912.
  12. ^ Luzzani F, Gallico L, Glässer A (1982). "In vitro and ex vivo binding to uterine progestin receptors of the rat as a tool to assay progestational activity of glucocorticoids". Methods Find Exp Clin Pharmacol. 4 (4): 237–42. PMID 7121132.
  13. ^ Cunningham GR, Goldzieher JW, de la Pena A, Oliver M (januar 1978). "The mechanism of ovulation inhibition by triamcinolone acetonide". J Clin Endocrinol Metab. 46 (1): 8–14. doi:10.1210/jcem-46-1-8. PMID 376542.
  14. ^ Tantisira KG, Lake S, Silverman ES, Palmer LJ, Lazarus R, Silverman EK, Liggett SB, Gelfand EW, Rosenwasser LJ, Richter B, Israel E, Wechsler M, Gabriel S, Altshuler D, Lander E, Drazen J, Weiss ST (2004). "Corticosteroid pharmacogenetics: association of sequence variants in CRHR1 with improved lung function in asthmatics treated with inhaled corticosteroids". Human Molecular Genetics. 13 (13): 1353–9. doi:10.1093/hmg/ddh149. PMID 15128701.
  15. ^ Tantisira KG, Hwang ES, Raby BA, Silverman ES, Lake SL, Richter BG, Peng SL, Drazen JM, Glimcher LH, Weiss ST (Dec 2004). "TBX21: A functional variant predicts improvement in asthma with the use of inhaled corticosteroids". PNAS. 101 (52): 18099–18104. Bibcode:2004PNAS..10118099T. doi:10.1073/pnas.0408532102. PMC 539815. PMID 15604153.
  16. ^ Peters, Michael C.; Kerr, Sheena; Dunican, Eleanor M.; Woodruff, Prescott G.; Fajt, Merritt L.; Levy, Bruce D.; Israel, Elliot; Phillips, Brenda R.; Mauger, David T.; Comhair, Suzy A.; Erzurum, Serpil C.; Johansson, Mats W.; Jarjour, Nizar N.; Coverstone, Andrea M.; Castro, Mario; Hastie, Annette T.; Bleecker, Eugene R.; Wenzel, Sally E.; Fahy, John V. (mart 2018). "Refractory airway type 2 inflammation in a large subgroup of asthmatic patients treated with inhaled corticosteroids". Journal of Allergy and Clinical Immunology. 143 (1): 104–113.e14. doi:10.1016/j.jaci.2017.12.1009. PMC 6128784. PMID 29524537.
  17. ^ Shirley, Debbie-Ann; Moonah, Shannon; Meza, Isaura (28. 7. 2016). "Fulminant Amebic Colitis after Corticosteroid Therapy: A Systematic Review". PLOS Neglected Tropical Diseases. 10 (7): e0004879. doi:10.1371/journal.pntd.0004879. PMC 4965027. PMID 27467600.
  18. ^ Hall, Richard. "Psychiatric Adverse Drug Reactions: Steroid Psychosis". Director of Research Monarch Health Corporation Marblehead, Massachusetts. Arhivirano s originala, 17. 7. 2013. Pristupljeno 23. 6. 2013.
  19. ^ Korte SM (2001). "Corticosteroids in relation to fear, anxiety and psychopathology". Neurosci Biobehav Rev. 25 (2): 117–42. doi:10.1016/S0149-7634(01)00002-1. PMID 11323078. S2CID 8904351.
  20. ^ Swinburn CR, Wakefield JM, Newman SP, Jones PW (decembar 1988). "Evidence of prednisolone induced mood change ('steroid euphoria') in patients with chronic obstructive airways disease". Br J Clin Pharmacol. 26 (6): 709–713. doi:10.1111/j.1365-2125.1988.tb05309.x. PMC 1386585. PMID 3242575.
  21. ^ Benjamin H. Flores and Heather Kenna Gumina. The Neuropsychiatric Sequelae of Steroid Treatment. URL:http://www.dianafoundation.com/articles/df_04_article_01_steroids_pg01.html
  22. ^ Hasselgren PO, Alamdari N, Aversa Z, Gonnella P, Smith IJ, Tizio S (juli 2010). "Corticosteroids and muscle wasting: Role of transcription factors, nuclear cofactors, and hyperacetylation". Curr Opin Clin Nutr Metab Care. 13 (4): 423–428. doi:10.1097/MCO.0b013e32833a5107. PMC 2911625. PMID 20473154.
  23. ^ Donihi AC, Raval D, Saul M, Korytkowski MT, DeVita MA (2006). "Prevalence and predictors of corticosteroid-related hyperglycemia in hospitalized patients". Endocr Pract. 12 (4): 358–62. doi:10.4158/ep.12.4.358. PMID 16901792.
  24. ^ Blackburn D, Hux J, Mamdani M (2007). "Quantification of the risk of corticosteroid-induced diabetes mellitus among the elderly". Journal of General Internal Medicine. 17 (9): 717–720. doi:10.1046/j.1525-1497.2002.10649.x. PMC 1495107. PMID 12220369.
  25. ^ Christos V Chalitsios, Dominick E Shaw, Tricia M McKeever (2021). "Risk of osteoporosis and fragility fractures in asthma due to oral and inhaled corticosteroids: two population-based nested case-control studies". Thorax. 76 (1): 21–28. doi:10.1136/thoraxjnl-2020-215664. PMID 33087546. S2CID 224822416.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  26. ^ Christos V Chalitsios,Tricia M McKeever, Dominick E Shaw (2021). "Incidence of osteoporosis and fragility fractures in asthma: a UK population-based matched cohort study". European Respiratory Journal. 57 (1). doi:10.1183/13993003.01251-2020. PMID 32764111. S2CID 221078530.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  27. ^ Christos V Chalitsios, Dominick E Shaw, Tricia M McKeever (2021). "Corticosteroids and bone health in people with asthma: A systematic review and meta-analysis". Respiratory Medicine. 181: 106374. doi:10.1016/j.rmed.2021.106374. PMID 33799052. S2CID 232771681.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  28. ^ Zhang, L; Prietsch, SO; Ducharme, FM (Jul 17, 2014). "Inhaled corticosteroids in children with persistent asthma: effects on growth". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 7 (7): CD009471. doi:10.1002/14651858.CD009471.pub2. PMC 8407362 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 25030198.
  29. ^ Pecora PG, Kaplan B (1996). "Corticosteroids and ulcers: is there an association?". Ann Pharmacother. 30 (7–8): 870–2. doi:10.1177/106002809603000729. PMID 8826575. S2CID 13594804.
  30. ^ Martínek J, Hlavova K, Zavada F, et al. (juni 2010). ""A surviving myth" —corticosteroids are still considered ulcerogenic by a majority of physicians". Scand J Gastroenterol. 45 (10): 1156–61. doi:10.3109/00365521.2010.497935. PMID 20569095. S2CID 5140517.
  31. ^ Fukushima, C.; Matsuse, H.; Tomari, S.; Obase, Y.; Miyazaki, Y.; Shimoda, T.; Kohno, S. (2003). "Oral candidiasis associated with inhaled corticosteroid use: Comparison of fluticasone and beclomethasone". Annals of Allergy, Asthma & Immunology. 90 (6): 646–651. doi:10.1016/S1081-1206(10)61870-4. PMID 12839324.
  32. ^ Shepard, TH.; Brent, RL.; Friedman, JM.; Jones, KL.; Miller, RK.; Moore, CA.; Polifka, JE. (april 2002). "Update on new developments in the study of human teratogens". Teratology. 65 (4): 153–61. doi:10.1002/tera.10032. PMID 11948561.
  33. ^ Nnoruka, Edith; Daramola, Olaniyi; Ike, Samuel (2007). "Misuse and abuse of topical steroids: implications". Expert Review of Dermatology. 2 (1): 31–40. doi:10.1586/17469872.2.1.31. Pristupljeno 18. 12. 2014.
  34. ^ Sanjay, Rathi; D'Souza, Paschal (2012). "Rational and ethical use of topical corticosteroids based on safety and efficacy". Indian Journal of Dermatology. 57 (4): 251–259. doi:10.4103/0019-5154.97655. PMC 3401837. PMID 22837556.
  35. ^ Fukaya, M; Sato, K; Sato, M; Kimata, H; Fujisawa, S; Dozono, H; Yoshizawa, J; Minaguchi, S (2014). "Topical steroid addiction in atopic dermatitis". Drug, Healthcare and Patient Safety. 6: 131–8. doi:10.2147/dhps.s69201. PMC 4207549. PMID 25378953.
  36. ^ Aljebab, F; Choonara, I; Conroy, S (april 2016). "Systematic review of the toxicity of short-course oral corticosteroids in children". Archives of Disease in Childhood. 101 (4): 365–70. doi:10.1136/archdischild-2015-309522. PMC 4819633. PMID 26768830.
  37. ^ Rietschel, Robert L. (2007). Fisher's Contact Dermatitis, 6/e. Hamilton, Ont: BC Decker Inc. str. 256. ISBN 978-1-55009-378-0.
  38. ^ Coopman S, Degreef H, Dooms-Goossens A (juli 1989). "Identification of cross-reaction patterns in allergic contact dermatitis from topical corticosteroids". Br. J. Dermatol. 121 (1): 27–34. doi:10.1111/j.1365-2133.1989.tb01396.x. PMID 2757954. S2CID 40425526.
  39. ^ Wolverton, SE (2001). Comprehensive Dermatologic Drug Therapy. WB Saunders. str. 562.
  40. ^ "Asthma Steroids: Inhaled Steroids, Side Effects, Benefits, and More". Webmd.com. Pristupljeno 30. 11. 2012.
  41. ^ a b c d e f g Mayo Clinic Staff (septembar 2015). "Asthma Medications: Know your options". MayoClinic.org. Pristupljeno 27. 2. 2018.
  42. ^ a b "Systemic steroids (corticosteroids). DermNet NZ". . DermNet NZ. 19. 5. 2012. Pristupljeno 30. 11. 2012.
  43. ^ Khan MO, Park KK, Lee HJ (2005). "Antedrugs: an approach to safer drugs". Curr. Med. Chem. 12 (19): 2227–39. doi:10.2174/0929867054864840. PMID 16178782.
  44. ^ Calvert DN (1962). "Anti-inflammatory steroids". Wis. Med. J. 61: 403–4. PMID 13875857.
  45. ^ Alberto Conde-Taboada (2012). Dermatological Treatments. Bentham Science Publishers. str. 35–36. ISBN 978-1-60805-234-9.
  46. ^ William Andrew Publishing (22. 10. 2013). Pharmaceutical Manufacturing Encyclopedia, 3rd Edition. Elsevier. str. 1642–1643. ISBN 978-0-8155-1856-3.
  47. ^ Kyu-Won Kim; Jae Kyung Roh; Hee-Jun Wee; Chan Kim (14. 11. 2016). Cancer Drug Discovery: Science and History. Springer. str. 169–. ISBN 978-94-024-0844-7.
  48. ^ "Archived copy" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 15. 4. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  49. ^ Buer JK (Oct 2014). "Origins and impact of the term 'NSAID'" (PDF). Inflammopharmacology. 22 (5): 263–7. doi:10.1007/s10787-014-0211-2. hdl:10852/45403. PMID 25064056. S2CID 16777111.
  50. ^ "Contact Allergen of the Year: Corticosteroids: Introduction". Medscape.com. 13. 6. 2005. Pristupljeno 30. 11. 2012.

Šablon:Glavne grupe lijekova Šablon:Endogeni steroidi