Max Scheler
Max Scheler (München, 22. august 1874 - Frankfurt na Majni, 19. maj 1928) bio je njemački filozof. Bio je učenik R. Euckena, poslije, jedan od najistaknutijih predstavnika fenomenologijske škole E. Husserla, profesor u Kölnu i Frankfurtu. Husserlovu fenomenologijsku metodu prenio je na područja etike, filozofije kulture i religije, sociologije znanja itd., razvivši značajnu fenomenologiju zrenja bîti i vrjednota. Fenomenologija je za Schelera stav duhovnoga zrenja koje se treba razlikovati od običnoga promatranja zato što je predmet u aktu duhovnoga zrenja dat kao što on uistinu jest, a ne po svojim empirijskim datostima. Fenomenolog mora istupiti iz svoje svakidašnje životne situacije kako bi, oslobođen svih kontingentnih određenosti, mogao zahvatiti samu stvar u njezinoj bîti (fenomenologijska redukcija). Fenomen se tako konstituiše u području između predmetâ zrenja i čovjekovog stanja prilikom njihovog iskušavanja. Ta korelacija predmeta i svijesti daje samu stvar, odnosno njezinu bit. U svom glavnom djelu Formalizam u etici i materijalna etika vrednota (Der Formalismus in der Ethik und die materiale Wertethik, 1913) svoju etičku poziciju skicirao je razlikujući nauk o vrednotama, nauk o osobi i nauk o supripadnosti vrednota i osoba.
Utjecao je na razvoj savremene etike i aksiologije, a njegov utjecaj posebno je vidljiv u djelu N. Hartmanna. U svom glavnom djelu Formalizam u etici i Materijalna vrijednosna etika pobija Kantov formalizam.
Djela
[uredi | uredi izvor]- Formalizam u etici i materijalna etika vrjednota (Der Formalismus in der Ethik und die materiale Wertethik, 1913
- Transcendentalna i psihološka metoda (Die transzendentale und die psychologische Methode, 1900.)
- Genij rata i njemački rat (Der Genius des Krieges und der deutsche Krieg, 1915.)
- O vječnome u čovjeku (Vom Ewigen im Menschen, 1921.)
- Bit i forme simpatije (Wesen und Formen der Sympathie, 1923.)
- Spisi iz sociologije i nauka o svjetonazoru (Schriften zur Soziologie und Weltanschauungslehre, I–IV, 1923–24.)
- Problemi sociologije znanja (Probleme einer Soziologie des Wissens, 1924.)
- Forme znanja i društvo (Die Wissensformen und die Gesellschaft, 1926.)
- Položaj čovjeka u kozmosu (Die Stellung des Menschen im Kosmos, 1928.).[1]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Kragić, Bruno, ured. (2021). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 2. 2. 2023.
