Pantanal

Područje Pantanala koje se prostire u Brazilu, Boliviji i Paragvaju

Pantanal (portugalski pântano - "močvara") je prirodna regija koja obuhvata najveće tropsko močvarno područje na svijetu. Nalazi se uglavnom u brazilskoj saveznoj državi Mato Grosso do Sul, ali se proteže i u državi Mato Grosso i dijelovima teritorije Bolivije i Paragvaja. Prostire se na površini od oko 140.000 do 195.000 km2. Unutar ovog područja postoje razni subregionalni ekosistemi, svaki sa svojim hidrološkim, geološkim i ekološkim karakteristikama.[1][2]

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Zalazak sunca nad Pantanalom, polovinom godine

Pantanal se nalazi u centralnom dijelu Južne Amerike, na tromeđi Brazila, Bolivije i Paragvaja, najvećim dijelom u Brazilu. Predstavlja ogromnu, blago nagnutu ravan u koju se slijevaju rijeke iz okolnih brdskih područja. Omeđena je suhim šumama Chiquitano na zapadu i sjeverozapadu, suhim šumama Gran Chaco na jugozapadu i vlažnim šumama na jugu. Savana Cerrado se prostire na sjeveru, istoku i jugoistoku. Prosječne godišnje padavine iznose od 1.000-1.400 mm. Prosječna temperatura je 25 °C ali može varirati i u području između 0 i 40 °C. Najveća rijeka je Paragvaj.

Flora

[uredi | uredi izvor]

Biljni svijet u Pantanalu, često nazivan i "Pantanal kompleks", je mješavina biljnih zajednica tipičnih za različite okolne regije i sadrže biljke vlažnih tropskih amazonskih prašuma, polusušne šumske biljke tipične za sjeveroistok Brazila, biljke brazilske savane Cerrado kao i biljke savane Chaco, koja se prostire u susjednoj Boliviji i Paragvaju. Šume se obično javljaju na većim nadmorskim visinama dok travnjaci pokrivaju sezonski poplavljena područja. Ekosistem Pantanala je dom za oko 3.500 poznatih biljnih vrsta.

Fauna

[uredi | uredi izvor]

Ekosistem Pantanal se također smatra domom za oko 463 vrsta ptica, 269 vrsta riba, 236 vrsta sisara, 141 vrsta gmizavaca i preko 9000 različitih podvrsta beskičmenjaka.[3][4]

Među najrjeđim životinjama koje nastanjuju močvarna područja su: močvarni jelen (Blastocerus dichotomus) i divovska vidra (Pteroneura brasiliensis). Dijelovi Pantanala su također dom za neke ugrožene vrste: ptice Hijacintne are (Anodorhyncus hyacinthinus) (ugrožene zbog krivolova), krunastog usamljenog orla, grivastog vuka (Chrysocyon brachyurus), divljeg psa (Speothos venaticus), južnoameričkog tapira (Tapirus terrestris) i gigantskog mravojeda (Myrmecophaga tridactyla). Zajedničke vrste u Pantanalu uključuju i kapibaru (Hydrochoerus hydrochaeris) i Jakarskog kajmana (Caiman yacare). Pantanal je dom jedne od najvećih populacija jaguara (Panthera onca) Zemlji.

Pored kajmana, u Pantanalu su zastupljeni i sljedeći reptili: žuta anakonda (Eunectes notaeus), zlatni tegu (Tupinambis teguixin), crvenonoga kornjača (Geochelone carbonaria) i zelena iguana (Iguana iguana).

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ McClain, Michael E. (2002). The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands. International Association of Hydrological Sciences. ISBN 1-901502-02-3. Retrieved 2008-08-31.
  2. ^ Susan Mcgrath, photos by Joel Sartore, Brazil's Wild Wet, National Geographic Magazine, August 2005
  3. ^ Junk, Wolfgang J.; Brown, Mark; Campbell, Ian C.; Finlayson, Max; Gopal, Brij; Ramberg, Lars; Warner, Barry G. (29. 9. 2006). "The comparative biodiversity of seven globally important wetlands: a synthesis". Aquatic Sciences. 68 (3): 400–414. doi:10.1007/s00027-006-0856-z. ISSN 1015-1621.
  4. ^ Keddy, Paul; Fraser, Lauchlan (2005). The World's Largest Wetlands: Ecology and Conservation. Cambridge University Press. Pristupljeno 31. 8. 2008.[mrtav link]

Vajski linkovi

[uredi | uredi izvor]