Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Zajednica država portugalskog govornog područja (Comunidade dos Países de Língua Portuguesa - CPLP) jeste zajednica država u kojima je službeni jezik portugalski.
CPLP osnovan je 1996. godine sa 7 država članica: Angola, Brazil, Zelenortska Republika, Gvineja Bisau, Mozambik, Portugal i Sao Tome i Principe. Istočni Timor se pridružio zajednici 2002. godine nakon što je dobio nezavisnost od Indonezije.
Države članice:
Posmatrač:
U zemljama gdje je službeni jezik portugalski živi 223 miliona ljudi. Teritorij koji CPLP pokriva ima površinu od 10.742.000 km2. Otkad je CPLP osnovan, pomogao je riješiti probleme u Sao Tomeu i Principeu i Gvineji Bisau uzrokovane državnim udarom. Zajednica je pomogla riješiti ekonomske i demokratske probleme u te dvije zemlje. Vođe CPLP-a vjeruju da će mir u Angoli i Mozambiku i nezavisnost Istočnog Timora pomoći daljnjem razvoju i jačanju Zajednice.
Na čelu CPLP-a nalazi se izvršni sekretar, koji je odgovoran za izradu i provedbu projekata Zajednice. Sjedište mu je u Lisabonu. Izvršni sekretar ima mandat od 2 godine. Zajednicu većinom finansiraju države članice.
Ime | Preuzeo dužnost | Otišao s dužnosti | Zemlja |
Marcolino Moco | 17. juli 1996. | juli 2000. | Angola |
Dulce Maria Pereira | srpanj 2000 | 1. august 2002. | Brazil |
João Augusto de Médicis | 1. august 2002. | april 2004. | Brazil |
Zeferino Martins | april 2004. | juli 2004. | Mozambik |
Luís de Matos Monteiro da Fonseca | juli 2004. | trenutno vrši dužnost | Zelenortska Republika |
Osam država portugalskog govornog područja potpisale su sporazum o prekograničnom kretanju njihovih stanovnika, kao i prava na medicinsku skrb i boravak. Zamisao o zajedničkom državljanstvu propala je zato što se nisu slagali Mozambik i Angola. Statut koji je već na snazi između Brazila i Portugala pružao bi jednaka civilna i politička prava za stanovnike bilo koje od država članica CPLP-a.
Neki Galicijci iz autonomne pokrajine Galicije u Španiji žele učestvovati u ovoj zajednici zato što je njihov jezik, galicijski, blisko povezan s portugalskim (galicijski je, praktički, dijalekt portugalskog). Sličan slučaj dogodio se i u Istočnom Timoru, koji je prije stjecanja nezavisnosti imao status posmatrača.
Kad je CPLP osnovan, Ekvatorska Gvineja zatražila je status posmatrača. Ekvatorska Gvineja ima neka područja u kojima se govori kreolski portugalski jezik, a i kulturno je vezana s Portugalom i Sao Tomeom i Principeom. Isto tako, zemlja sarađuje s afričkim državama portugalskog govornog područja i Brazilom u obrazovanju. Na samitu u julu 2004. u Sao Tomeu i Principeu dogovoreno je da se Ekvatorska Gvineja u skoro vrijeme primi u CPLP kao posmatrač. Maroko i Makao također su zainteresirani za status posmatrača.
Instituto Internacional de Macau ima status posmatrača u Zajednici. Njegov je cilj da upozna omladinu Makaa s narodima i kulturom članica CPLP-a i tako učvrsti svoj identitet unutar Kine.