Gua Madai | |
---|---|
![]() Wayaan sumuang id gua. | |
Entrances | 1 |
Gua Madai nopo nga gua i poinladsong id Kunak, Sabah, Malaysia. Gua diti nopo nga soboogian mantad do banjaran nulu watu kapur i poinladsong id suang do Talun Pinoopi Baturong-Madai.[1]
Tionon do tulun di pogulu i noilaan id koibutan do Borneo nopo ngna nakaharo no mantad 20,000 - 30,000 toun pogulu, miagal di pinobukti do kakamot watu om topod taakanon i nokito maya do pongukadan id poingompus do Teluk Darvel id gua Madai-Baturong, miinsomok do Baang Tingkayu.[2] Haro nogi kinoyonon pamalabangan laid id suang do gua sundung pia identiti diolo i pinolobong do hiri nopo nga au po noilaan do kogumuan tulun kampung i poingion miinsomok do gua dii.[3]
Otutunan o gua diti sabaagi toud do rumun tombolog walit i gunoon id suang do sup rumun tombolog[4], miampai pokionuon di kogumuan nopo nga mantad tulun Sina, lobi-lobi po maamaso Toun Wagu Sina.[5] Induo sontoun (id pialatan do Mansak om Ngiop, om id pialatan do Madas om Gumas), moninimung kilisin nopo nga katama kopio do manalakoi do siling-siling gua momoguno do tuai, tali om torigi poring i piniiso miampai au pointantu.[5] Iti nopo nga ababayan karamayan poimbida montok mogigion Ida'an do hiri,[6][7] i minongigit do hak montok Gua Madai miampai lobi ko' 20 sukod.[8] Sundung pia Ida'an nopo nga papalabus tapangkal, tulun diti nopo nga okon ko' momoguno om maan diolo padagango o rumun tombolog diti kumaa tulun i popojual kumaa momoguno id Hong Kong om Singapura.[9]
Suai ko' pogonuan do rumun tombolog, mendapan fosfat mantad rumun walit om pungit nogi nga maan timungon montok gunoon sabaagi do baja.[3]
Pinokito o gua diti maamaso do program pialaan pimpanahan do Amerika Eco-Challenge id edisi 2000, hinonggo mampayat nopo nga nuru do manalakoi tukad mantad tuai.[3]
Since 1980, the Sabah Museum staff have carried out excavations in the Madai and Baturong limestone massifs, at caves and open sites dated back 30,000 years. Baturong is surrounded by large area of alluvial deposits, formed by the damming of the Tingkayu River by a lava flow. The Tingkayu stone industry shows a unique level of skills for its period. The remains of many mammals, snakes, and tortoises were found, all food items collected by early occupants of the rock shelters.