Hanami (花見, "mogintong do tusak") nopo nga koubasanan do tulun Jepun montok mogintong do kogingohon do tusak; om iti nopo nga montok tusak sakura (桜, sakura) toi ko', lobi ingkuri intangan nopo nga puun plum (梅, ume).[1] Mantad kolimpupuson do wulan Gomot gisom koimpuunon do wulan Mikat, mungkalad ngawi o tusak sakura pointongkop do Jepun,[2] om lobi kuang minggu koduo do Milatok id pulau do Okinawa.[3] Sakura-zensen nopo nga poiloon do Agensi Meteorologi Jepun monikid toun om intangan kopio montok mamalan do hanami, tu' tusak nopo diti nga gisom no sominggu toi ko' duo minggu.
Id timpu nokoburu id Jepun, hanami nopo nga iso karamayan labus montok sakura maamaso timpu dangadau toi ko' totuong. Id piipiro konteks miagal do Sino-Jepun, gunoon o kopomoroitan kan'ō (観桜, mogintong sakura), montok do karamayan diti. Hanami id timpu totuong nopo nga lohowon sabaagi yozakura (夜桜) "sakura totuong". Id kinoyonon miagal do Taman Ueno, posoiton o tanglung kalatas montok tudu do yozakura. Id pulau Okinawa, tanglung lotirik di ongolumis nopo nga pinasait id puun montok kohiakan timpu sosodopon, miagal do puun di Nulu Yae, somok do Kakadayan Motobu, toi ko' Istana Nakijin.
Bontuk hanami di lobi nokodori nogi nga haro id Jepun, hinonggo mogintong do tusak plum do mungkalad, i kikomoyon do umemi (梅見, mogintong plum). Hanami id kawo diti nopo nga lobi otutunan montok tulun di lobi otuo, tu' lobi otoronong mantad karamayan sakura, i koubasan no popohompit do sukod wagu. Koubasan nopo karamayan sakura nga ososok om agangau.
Id timpu mongusak diti, soira binabang lampu di otoronong nopo nga nokotongkop id apat koongoyon, nokuro tu' songingurias o tusak sakura miampai ginawo di au otoronong
Hanami diti nopo nga mantad po di laid. Adat nopo diti nga nokotimpuun maamaso timpu Nara po (710-794) soira do korohian tomod do tulun o tusak plum toi ko' ume. Hanami Jepun nopo nga mantad adat do Sina i momonsoi do hiis om monginum do wain tusak plum miampai mongintong kumaa tusak diolo, i tinanud do elit Jepun. Iti nopo nga sinokodung do fakta kokomoi 'hanami' i nokotimpuun id kakadayan, okon ko' id labus kakadayan, hinonggo id kotimpuunon, tulun Jepun nopo nga orohian kumaa tusak plum miagal do tulun Sina om okon ko' tusak sakura, om hiis Jepun klasik nopo nga au pinopoungkait do tusak sakura miampai kohiakan.[5]
Maamaso timpu Heian (794–1185), sakura nopo nga montok pamagayat, lobi ko' tusak plum, om hanami nopo nga sinonim miampai do sakura.[6] Mantad di, id goduuduo do waka om haiku, "tusak" nopo nga kirati do "sakura".[7][8] Teks sajara Nihon Kōki, minonuat do pongintangan kumoiso kokomoi tusak sakura di toun 812, hinonggo nintangan om pinosuat solinaid hopod om duo abad di potilombus. [9][10]
Id kotimpuunon Hanami nopo nga gunoon sabaagi analogi kumaa mogintong sakura id timpu Heian novel The Tale of Genji. Hali pia karamayan mogintong wisteria nogi nga gunoon, istilah "hanami" om "karamayan tusak" nogi nga gunoon montok sumuku kumaa mogintong tusak sakura.
Sakura id kotimpuunon nopo nga gunopon montok mangaga do omoton toun dii miampai popoilo timpu mananom do parai. Otumbayaan o tulun ginumuan do kami id suang do puun di om manahak do tatahakon. Kalaps di, maganu yolo boogian do koposolimbahan dii miampai sake.
Maharaja Saga id timpu Heian nopo nga popoindalan do amalan diti, om papaharo do karamayan mogintong tusak miampai sake om ababayan ,mangakan-ngakan id siriba do puun sakura i poingkalad id Mahkamah Imperial id Kyoto. Hoos nopo nga suaton montok mamarayou tusak-tusak di aalus, i okito sabaagi metafora montok koposion, kibinabang om ogingo, nga oruhai om au poinkakal. Iti nogi nga noroitan sabaagi nontodon do "Hanami" id Jepun.
Sokiro aiso sakura id pomogunan diti Songkuro tinoronong do ginawo tokou maamaso do timpu mongusak.
Id kotimpuunon, koubasanan nopo diti nga poinrontob kumaa tulun elit Mahkamah Diraja, nga au alaid do rinumalad kumaa tulun Samurai om maamaso timpu Edo nogi nga rinumalad kumaa tulun ginumuan. Minananom i Tokogawa Yoshimune do puun sakura sabaagi pongunsub kumaa koubasanan diti. Id siriba puun do sakura, tulun ginumuan nopo nga makan pitangaadau om monginum do sake id karamayan di aramai kopio.
Prunus itosakura (syn. Prunus subhirtella, Edo higan), spesies tolias, sumuni miampai opian, nga lobi alaid do poimpasi mantad ko' i puun ceri suai om osonong do sumuni kumaa puun di lobi tagayo. Mantad dii, ogumu puun diti di tagayo om alaid poinsuni id Jepun, om puun ceri nopo diolo nga roitan do osundu om nokosiliu do tanda' i papalambang do kuil Shinto, iso kuil Budda om kinoyonon sandad.
Id timpu do Edo, mogikaakawo kultivard duo tusak nopo nga winonsoi om tinanom id disan do bawang, id kuil Buddha, id kuil Shinto om nogi id taman daimyo id sorili do kakadayan miagal do Edo, om mogigion id kakadayan dii nopo nga kaanu mogintong do tusak dii. Buuk mantad timpu di nogi nga pinoposuat do lobi ko' 200 kawo do tusak om pinopoilo do ogumu kawo do skura hinonggo otutunan id timpu diti, miagal do 'Kanzan'. Hali pia miagal di, kowoowoyoon nopo diti nga poinrontob no id posorili do kakadayan, om objek kopio do hanami diti id pointongkop pogun nga montok spesies tolias miagal do Prunus jamasakura (Yamazakura) om ceri Oshima, i pinotikid miampai poinralad.[12]
Mantad po timpu Meiji, maamaso pinoburu o Jepun, ceri Yoshino nopo nga nakaralad poingompus do Jepun, om objek nopo hanami montok tulun Jepun nga nokosimban kumaa ceri Yoshino.[15]
Mogikaakawo kultivar suai mantad ko' ceri Yoshina nopo nga tinagad gama do koburuon di osikap kopio id kakadayan, miagal do monginsonong wayaan do waig om pongiduan do taman daimyo. Mananamong kabun Takagi Magoemon om luguan kampung Kohoku Villa Kohoku Village Shimizu Kengo tumongob do kowoowoyoon diti. Mantad di, numaan diolo tamangai o susumuni di moi do amu atagak miampai minananom do puun ceri mantad mogikaakawo kultivar id disan do Bawang Arakawa. Id Kyoto, Sano Toemon XIV, songulun mananamong do kabun, minonimung piipiro kultivar om pinoilang. Kalapas Pisangadan Pogun II, tinungkusan o kultivar diti do Institut Genetik Kabansaan, Taman Sains Talun Tama om Koisaan Tusak Jepun, mantad toun 1960-an om potilombus, ogumu kawo kultivar id gunoon kawagu montok hanami.[16]
Tukadan montok mamagaso ladu daripada bunga (花より団子, hana yori dango) popokito do kapangkalan montok kogumuan mogigintong do tusak saku, kirati do tulun ginumuan nopo nga lobi kirahi kumaa taakanon om tiinumon i haro id karamayan hanami lobi ko' mongoi pogintong do tusak dii.[17][18]
RAta pinolobong id siriba do puun ceri dii! nopo nga boros di otutunan kopio kokomoi do hanami, kalapas do panandatan pongukab id suang do suniba "Under the Cherry Tree" i sinuat di Motojirō Kajii di toun 1925.
Piknok Mogintong do Sakura, c. 1624–1644. Timpu Edo, Kan'ei Era. Ink, warana om roun amas id kalatas, Brooklyn Museum
Hanami id Osaka. Tongotulun mogintong do sakura miampai sayau, muzik, taakanon om sake. Payanan oitom id wanan nopo nga lalapatan bento ogumu simbau. Hiroshige (1834).
Pangalapan sosodopon montok mogintong sakura id Istana Rokujô (Rokujô gosho hanami no yûen), mantad di Kunisada (1855)
Blok kayu mantad di Tsukioka Yoshitoshi, siri "Courageous Warriors" ("Yoshitoshi musha burui"), Kurō Hangan Minamoto Yoshitsune om Musashibō Benkei id susut do puun ceri
Pinotilombus do tulun Jepun o koubasanan 'hanami', mogitiitimung id honggo-honggo nopo puun kitusak di norubaan. Boribu-ribu tulun nopo nga nokoponu do taman montok papaharo karamayan id siriba do puun-puun kitusak, om haro nogi timpu do karamayan dii koindalan gisom pitanga tuong. Lobi sampapas do kinoyonon id Jepun, tadau-tadau tusak sakura nopo nga korikot id timpu di miagal, maamaso do kotimpuunon sikul om tadau kumalaja kalapas do tadau koundorongon, om mantad di, karamayan nopo di nga insaru ukabon miampai hanami. Koubasan nopo, tulun ginumuan nopo nga rumikot id taman montok mogihum do kinoyonon di bobos tolumis montok mamaramai do hanami miampai tambalut, paganakan om nogi tambalut id iso kinoyonon do kumalaja, miampai piipiro jaam toi ko' piipiro tadau sobolum do ababayan dii. Id kakadayan-kakadayan miagal do Tokyo, karamayan id siriba do sakura nopo nga noubasan do poindalanon id timpu dongotuong. Hanami id timpu do totuong nopo nga lohowon sabaagi do yozakura (夜桜, "sakura totuong"). Id kogumuan kinoyonon miagal do Taman Ueno, ogumu tanglung kalatas pinasait montok maganu do yozakura.
Tusak sakura kopogulu nopo nga agaon monikid toun, sobolum diti nopo nga numaan do Agensi Meteorologi Jepun om baino nopo nga agensi swasta, om nintangan diolo miampai osorisid montok mamalan do karamayan hanami tu' tusak sakura nopo nga mungkalad id timpu di oniba, koubasan nopo nga au kolobi do duo minggu. Tusak sakura di bobos tosopung nopo nga mimpuun id pulau subtropika kabaatan Okinawa, om id pulau koibutan Hokkaido nopo nga mungkalad miampai lobi alaid. Id kogumuan do kakadayan tagayo miagal do Tokyo, Kyoto om Osaka, timpu tusak sakura nopo nga lobi kuang id koompokon wulan Gomot om kotimpuunon do wulan Ngiop. Televisyen om suat abal nopo nga tumanud miampai osorisid kokomoi tusak sakuura diti soira mongusak miampai oloyo mantad kabaatan kumaa koibutan. [19] Di toun 2018, tusak diti nopo nga noulud do mungkalad maamaso 21 Gomot id Fukuoka, 27 Gomot id Kyoto om 1 Mikat id Sapporo.[20] Karamayan hanami diti nopo nga koubasan no popohompit do mangaangakan om monginum, miampai mamain om mokinongou do muzik. Piipirp taakanon poinsuai-suai nogi nga potoundaon om akanon maamaso karamayan diti, miagal do dango om bento, om nogi sake, i oubas do inumon sabaagi soboogian mantad do karamayan diti. Maamaso di toun 2020, ababayan do koubasanan sakura diti nopo nga au pinaharo om tutumombului nopo nga au kaanu rumikot id Jepun gama do pandemik COVID-19.[21] Tadau koompokon montok poungkalad o tusak di toun 2021 id Kyoto nopo nga 26 Gomot, bobos tosopung mantad kinoonuan do rikud kotimpuunon di toun 812. Kinoompokon do minungkalad diti nopo nga nokosopung mantad po di 1880, miagal do kosimbanon timpu gama do kosimbanon iklim.[22][23][24][25]
Id Amerika Syarikat, hanami nogi nga otutunan no kopio. Di toun 1912, minanahak o Jepun do 3,000 puun sakura sabaagi tutungkap kumaa Amerika Syarikat sabaagi mamarayou do piombolutan diolo. Tinanom o puun sakura diti id Washington, D.C., om lobi kuang 3,800 puun sakura tinahak kawagu di toun 1965.[27] Puun sakura diti nokotimpuun no do otutunan kopio sabaagi pamagayat do tutumombului, om monikid toun, Karamayan Sakura Sompomogunan pohoroon soira mungkalad o tusak diti id kotimpuunon do timpu mongusak.[28]
Id Macon, Georgia, karamayan sakura nopo nga lohowon sabaagi Karamayan Sakura Sompomogunan om ramayon ontok monikid timpu mongusak. Macon nopo nga otutunan sabaagi Kinoyonon Sakura id POmogunan, tu' kiwaa 300,000 puun sakura poinsuni hilo.[29]
Id Brooklyn, New York, Sakura Tounan Matsuri Karamayan Sakura nopo nga poindalanon antakan wulan Mikat, id Taman Botanikal Brooklyn.[30] Karamayan nopo diti nga ramayon mantad po di 1981, om taman nopo diti nga bobos otutunan kopio montok pamagayat tutumombului. Karamayan di miagal nogi nga poindalon id Philadelphia[31] om kinoyonon suai id Amerika Syarikat.
Koleksi sakura suai i otutunan kopio id Amerika Syarikat nopo nga id Rapang Taman Brook id Newark, hinonggo lobi ko' 5,000 puun sakura miampai 18 kawo i nakaanu do minamagayat do 10,000 tutumombului montok sangadau maamaso Karamayan Sakura tounan.[32][33]
Id Toronto, Kanada ramayon o Hanami id kogumuan taman id kakadayan maamaso koompokon do wulan Ngiop, gama do iklim tosogit id kakadayan diti. Lobi kuang 50 puun Yoshino Sakura pinatahak id kakadayan diti sabaagi panakatanda' do piombolutan sompomogunan, om niat di tosonong do rurumikot mantad Jepun.
Taman High, walai montok koleksi sakura di bobos apagon id kakadayan, minonompon do wayaan kumaa korita moi do kaanu mogintong sakura maamaso timpu mungkalad.
Vancouver[34] nopo nga haro lobi ko' 40,000 do puun sakura miampai mogisuusuai o kawo. Taman Ratu Elizabeth nopo nga kinoyonon di otutunan kopio montok mogintong do puun sakura.
Hanami nogi nga ramayon id piipiro pogun id Eropah. Miagal do poomitanan, tulun id Finland nopo nga mogiamung-amung montok mamarayou do hanami od Helsinki, id Roihuvuori. Tulun Jepun sandad om piipiro syarikat nogi nga pinapatahak do 200 puun sakura i numaan tonomo id Kirsikkapuisto. Koubasan nopo, sakura diti nopo nga mungkalad id pintangaan do wulan Mikat.
Id Rom, id Itali, ramayon o hanami, hinonggo ogumu puun sakura tinahak do Jepun maamaso di toun 1959.[35]
Id Stockholm nopo nga sabaagi karamayan tounan i pohoroon id Kungsträdgården.[36] Hinonggo ogumu tulun mamaramai do hanami.[37]
Paris nopo nga haro piipiro kopokitanan di olumis kopio kokomoi do puun sakura id Taman Trocadero, Jardin des Plantes, Parc de Sceaux, om ogumu po kinoyonon suai.[38]
Maamaso do pandemik COVID-19 id England, National Trust pinopotimpuun do kempen #BloosomWatch. Idio nopo diti nga nokoimbulai mantad do karamayan tusak sakura Jepun. Iti nopo nga mongunsub do tulun ginumuan montok popoilang do gambal tusak kumoiso maamaso mimpanau id timpu poinguung.[39][40]