Bezalkoholno piće

Razne vrste bezalkoholnih pića u hladnjaku
Različite vrste i marke kola

Bezalkoholno piće je piće koje ne sadržava alkohol u sebi ili ga sadržava u vrlo maloj količini, najviše do 0,5% udjela. Većinom se sastoji od gazirane vode, zaslađivača i prirodne ili umjetne arome. Vrlo često sadrži i jestive boje, kofein, konzervanse i druge, najčešće umjetno proizvedene poboljšivače okusa. Suprotnost je alkoholnim pićima.

Iako voćni sok poput soka od naranče, čaj, kava i bezalkoholno pivo također ne sadrže ili sadrže vrlo malo alkohola, najčešće se ne ubrajaju u bezalkoholna pića. To se ponajprije odnosi na gazirana pića, uglavnom gazirane napitke poput Coca-Cole, Fante, Spritea, Pepsija i dr. te uvjetno i na energetske napitke od kojih je najpoznatiji Red Bull.

Bezalkoholna pića su zahvaljujući svjetski poznatim i popularnim markama (Cola, Fanta...), pristupačnošću i najnižim slojevima društva, jakim oglašavanjem i sveprisutnošću u popularnoj kulturi postali simbolom potrošačkog društva i konzumerizma na kojima počiva sve jače globaliziraniji kozmopolitski način života, u kojem su bezalkoholna pića sveopća vrijednost, lako prepoznatljiva, svjetski raširena i svima dostupna.

Zbog svoje povoljnosti i pristupačnosti najveći potrošači bezalkoholnih pića su niži slojevi društva koji ih gotovo u pravilu unose uz brzu hranu. Tijekom 20. stoljeća vlasnici lanaca zaloganijca brze hrane prepoznali su taj spoj te su gazirani sokovi (Cola i dr.) svoju popularnost stekli posluživanjem uz brzu hranu u poznatim lancima kao što je McDonald's, svojevrsni simbol industrije brze hrane.

Bezalkoholna pića omiljeni su napitci na zabavama, koncertima, utakmicama, proslavama i drugim obiteljskim i društvenim događanjima čiji su neizostavni dio. Zahvaljujući praktičnim pakovanjima (npr. od pola litre), često se konzumiraju i u pokretu, posebice u ubrzanom globaliziranom svijetu.

Neumjeren i pogrešan unos (miješanje uz alkohol, droge ili tablete) pojedinih bezalkoholnih pića (gazirani i energetski napitci) može uzrokovati pretilost,[1] povišeni krvni tlak tj. hipertenziju,[2] tzv. dječji dijabetes ili šećernu bolest tipa 2,[3] razne zaraze i propadanje zubiju, od kojih se najčešće pojavljuje karijes, uglavnom zbog taloženja fruktoze i glukoze iz umjetnih zaslađivača i šećera koji dovode i do taloženja zubnog plaka, dok kiseline (u gaziranim pićima najčešće ugljična) uzrokuju propadanje zubiju.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Bes-Rastrollo, M; Sayon-Orea, C; Ruiz-Canela, M; Martinez-Gonzalez, MA (Srpanj 2016). "Impact of sugars and sugar taxation on body weight control: A comprehensive literature review". Obesity (Silver Spring, Md.). 24 (7): 1410–26
  2. ↑ Kim, Y; Je, Y (Travanj 2016.). "Prospective association of sugar-sweetened and artificially sweetened beverage intake with risk of hypertension". Archives of Cardiovascular Diseases. 109 (4): 242–53
  3. ↑ Imamura F, O'Connor L, Ye Z, Mursu J, Hayashino Y, Bhupathiraju SN, Forouhi NG (2015.). "Consumption of sugar sweetened beverages, artificially sweetened beverages, and fruit juice and incidence of type 2 diabetes: systematic review, meta-analysis, and estimation of population attributable fraction". BMJ. 351
  4. ↑ Brown, Catronia J.; Smith, Gay; Shaw, Linda; Parry, Jason; Smith, Anthony J. (Ožujak 2007.). "The erosive potential of flavoured sparkling water drinks". International Journal of Paediatric Dentistry. British Paedodontic Society and the International Association of Dentistry for Children. 17 (2): 86–91

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]