Hubert Jedin (Groß Briesen,17. lipnja 1900. – Bonn, 16. srpnja 1980.) bio je njemački katolički svećenik i crkveni povjesničar.
Jedin je humanističku naobrazbu stekao studirajući teologiju i povijest od 1918. godine u Münchenu, Freiburgu i Wrocławu, gdje je i zaređen za svećenika 1924. godine. 1925. je doktorirao na poznatom povjesničaru Crkve Franzu Xaveru Seppeltu. Nakon toga Jedin nastavlja studij u Rimu od 1926. do 1930. gdje je bio kapelan u vatikanskom zavodu Campo Santo Teutonico, te član Rimskog Görres društva. Do 1933. predavao je kao profesor na filozofsko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Wroclawu, kada su nacisti zatvorili taj fakultet. Jedinova majka bila je židovskog podrijetla, tako da je u listopadu 1933. ponovno otišao u Rim. 1936. kardinal Bertram imenovao ga je biskupijskim arhivarom. Nakon privremenog uhićenja u Kristalnoj noći 1938. godine, Jedin ponovno odlazi u Rim. Tamo se, pod pokroviteljstvom kardinala Giovannija Mercatia, posvetio radu na istraživanju i pisanju povijesti, posebno Tridentskog sabora. Kada je Wehrmacht 1943. – 1944. zauzeo Rim, Jedin nikako nije mogao napustiti Teutonski zavod u Vatikanu.
1946. imenovan je profesorom crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Bonnu 1949. Godine 1951. imenovan je profesor srednjovjekovne i moderne crkvene povijesti. 1965. otišao je u mirovinu
Dok je za vrijeme njemačke okupacije živio u vatikanskom zavodu Campo Santo Teutonico, pod zaštitom pape Pija XII., radio je na povijesti Tridentskog sabora, koji je objavljen u razdoblju od 1951. do 1976. Jedinje napisao najopsežniji opis Tridentskog sabora (Geschichte des Konzils von Trient) od oko 2400 stranica u četiri knjige:
- Povijest Tridentskog sabora: Borba za Sabor
- Povijest Tridentskog sabora: Prvo zasjedanje u Tridentu 1545. – 1547.
- Povijest Tridentskog sabora: Zasjedanje u Bologni 1547. – 1548. i Tridentu 1551. – 1552.
- Povijest Tridentskog sabora: Treći dio i zaključak
Objavio je više od 700 naslova, uključujući i više od 40 knjiga, te više od 250 eseja. Također je napisao brojne članke u važnim teološkim i povijesnim enciklopedijama. Tako se u drugom izdanju Leksikona za teologiju i Crkvu, objavljenom od 1957. do 1965. nalazi 76 Jedinovih djela.
Njegovo najpoznatije djelo, koje je uredio s više autora, su svesci Velika povijest Crkve. Djelo je objavljeno na velikim svjetskim jezicima, također i na hrvatskom u izdanju Kršćanske sadašnjosti.
- Velika povijest Crkve - I
- Velika povijest Crkve - II
- Velika povijest Crkve - III/1
- Velika povijest Crkve - III/2
- Velika povijest Crkve - IV
- Velika povijest Crkve - V
- Velika povijest Crkve - VI/1
- Velika povijest Crkve - VI/2
Papa Ivan XXIII. imenovao ga je Peritusom, tj. teologom savjetnikom, na Drugom vatikanskom saboru (1962. – 1965.).
Jedin je nagrađen s nekoliko počasnih doktorata i drugim počastima. Među ostalim, 1978. primio je Počasni prsten Društva Görres, što je najveća znanstvena nagrada toga društva.
Hubert Jedin: Kleine Konziliengeschichte, Herder, Freiburg et al. 1978. ISBN 3-451-18537-7.
Lebensbericht. Mit einem Dokumentenanhang, hrsg. Konrad Repgen (= Veröffentlichungen der Kommission für Zeitgeschichte), Mainz 1984, ISBN 3-7867-1086-4
Roland Böhm: Hubert Jedin. In: Biographisch-Bibliographisches Kirchenlexikon (BBKL). Band 3, Bautz, Herzberg 1992, ISBN 3-88309-035-2, Sp. 1–5.
Heribert Smolinsky (Hrsg.): Die Erforschung der Kirchengeschichte. Leben, Werk und Bedeutung von Hubert Jedin (1900–1980) (= Katholisches Leben und Kirchenreform im Zeitalter der Glaubensspaltung, Bd. 61), Aschendorff, Münster 2001, ISBN 3-402-02982-0