Mišićevo

Mišićevo
Мишићево - Hadikörs
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugSjevernobački okrug
OpćinaSubotica

Površina
 • Ukupna133.7 km²
Visina137
Koordinate45°59′N 19°29′E / 45.983°N 19.483°E / 45.983; 19.483

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet446
(68 stan./km²)

Poštanski broj24211
Pozivni broj025
Registarska oznakaSU
Zemljovid
Mišićevo na zemljovidu Srbije
Mišićevo
Mišićevo
Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.

Mišićevo (ćir.: Мишићево, mađ.: Hadikörs i Misityevö) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nastalo je 1925. godine parceliranjem zemljišta i naseljavanje ratnih dragovoljaca iz Srbije, Crne Gore, zatim stanovnika iz Like. Ime je dobilo prema Živojinu Mišiću, zapovjendiku srpske vojske na solunskom bojištu.

U Drugom svetskom ratu ovaj je kraj došao pod Mađarsku. Slaveni su pali u nemilost, ponajviše kolonizirani srpski dobrovoljci i kolonisti. Svi naseljenici, dobrovoljci i kolonisti s obližnje Rate i Mišićeva deportirani su u logore u Mađarsku. Većina ih je ostala ondje do kraja rata, a u njihove su kuće naseljeni su seljaci iz Erdelja i Bukovine (Čango-Mađari), koji su ondje ostali živjeti do kraja rujna 1944. godine. Mađarske su vlasti istjerane iz tog kraja 19. listopada 1944. godine. Doseljeni Mađari povukli su se u zapadne dijelove Mađarske, preživeli su se kolonisti vratili, a osim njih i novi agrarni interesenti iz dalje i bliže okoline. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća Mišićevo je dobilo je status samostalog naselja. Dotad je na katastarskim zemljovidima bilo dijelom katastarske općine Bajmak, zajedno s Ratom.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U naselju Mišićevo živi 446 stanovnika, od čega 359 punoljetnih stanovnika s prosječnom starostio od 42,0 godina (39,8 kod muškaraca i 44,1 kod žena). U naselju ima 161 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,77.

Prema popisu iz 1991. godine u naselju je živjelo 509 stanovnika.

Ovo je naselje srpskih dobrovoljaca, no usprkos tome skoro polovicu stanovnika čine Hrvati, većim dijelom oni iz nehrvatske opcije Bunjevaca. Srbi su relativna većina, a Hrvati su drugi po brojnosti, ukupno 41,47% 2002. godine.

Etnički sastav 2002.[1]
Narod Stanovnika %
Srbi 208 46,63%
Bunjevci 150 33,63%
Hrvati 35 7,84%
Mađari 18 4,03%
Jugoslaveni 15 3,36%
Crnogorci 1 0,22%
Muslimani 1 0,22%
nepoznato 1 0,22%
Kretanje broja stanovnika od 1948. do 2001.
broj stanovnika
601
582
597
554
517
509
446
1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Izvor:[2]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistikuArhivirana inačica izvorne stranice od 2. ožujka 2008. (Wayback Machine), Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  2. 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]