Ukrajinska dijaspora
Ukrajinska dijaspora (ukr. Українська діаспора); je globalna zajednica osoba koje se u etničkom smislu smatraju Ukrajincima ili imaju bliže ukrajinske korijene po očevoj strani. Ukrajinci žive na gotovo svim svjetskim kontinentima, najslabije su naseljeni u Antarktici i Africi, a prema službenim statistikama najbrojiniji su u Sjevernoj Americi i Aziji, odnosno Kanadi, SAD-u, Rusiji i Kazahstanu. Glavna međunarodna organizacija Ukrajinaca je Svjetski Kongres Ukrajinaca. Prema njihovim istraživanjima odnosno neslužbenim podacima u svijetu danas izvan Ukrajine živi oko 20 milijuna Ukrajinaca.[1] Višemilijunski broj Ukrajinaca iselio je iz Ukrajine nakon osamostaljivanja 1991. te njihov ukupan službeni broj u drugim državama nije u potpunosti poznat.[2]
Ukrajinska dijaspora također rjeđe obuhvaća osobe čije obitelji su nekoliko generacija prebivale na ukrajinsko etnolingvističkom prostoru, ali s očeve strane imaju porijeklo i iz drugih naroda. Ukrajinska dijaspora ponekad obuhvaća i one osobe koje imaju ukrajinsko porijeklo po majčinoj obiteljskoj strani. Poseban slučaj predstavlja ukrajinska dijaspora u Rusiji i SAD-u gdje se osobe često identificiraju prema stečenom američkom ili ruskom državljanstvu.[3] Dok je u SAD-u službeni broj Ukrajinaca približno točan njihovoj realnoj brojci, u Rusiji taj broj drastično odskače pa prema određenim istraživanjima pretpostavlja se da realan broj Ukrajinaca u Rusiji iznosi između 4,3 i 7 milijuna ljudi.[4] Ukrajinska dijaspora u Rusiji kroz povijest je imala poseban značaj i doprinos u razvoju ruske državnosti i kulture općenito,[5] ali se ujedno susretala s teškim oblicima rusifikacije stoga je njihov realan broj do danas nepoznat.[6]
Ukrajinci svoju nacionalnu povijest percipiraju i bilježe od osnutka Antske zajednice u središnjoj Ukrajini tijekom 5. stoljeća. Posebno se ta povijest odnosi na formiranje jakog slavenskog središta Kijeva i dinastije poljanskih kneževa u Kijevu i bližoj okolici. Već tada bilježe se jake migracije ukrajinskih predaka između Skandinavije i istočnog Rimskog Carstva. U 6. i 7. stoljeću većina slavenskih naroda pristiže na šire prostore istočne i središnje Europe upravo s tla zapadne Ukrajine. Ovdje se po prvi puta razvija distinkcija ukrajinskih predaka od drugih Slavena u okruženju što se posebno iščitava u jeziku, mentalitetu i religijskom uvjerenju.[7]
U 10. i 11. stoljeću ukrajinski preci ponovno u nekoliko intervala naseljavaju prostore zapadne Rusije u sklopu širenja Kijevske Rusi, posebno širu okolicu grada Novgoroda, i zatim Vladimira u današnjoj Vladimirskoj oblasti. Nakon mongolskog napada u 13. stoljeću veliki broj ukrajinskih predaka iz istočnih krajeva Kijevske Rusi seli na zapad u središnju Europu, posebno u zapadnu Ukrajinu, južnu Bjelorusiju, istočnu Poljsku, i države Baltika. U 15. stoljeću reformirana je snažna Velika kneževina Litva što je stabiliziralo društvene odnose na prethodno zaraćenim središnjim ukrajinskim prostorima na koje su se u intervalima počeli vraćati i Ukrajinci. Znatan dio ukrajinskih predaka tada seli u okolicu novog jakog političkog središta grada Moskve.
U 17. stoljeću počinje novo još intenzivnije povezivanje ukrajinskih i ruskih prostora. Mnogi obrazovani Ukrajinci iz političkih razloga pronalaze bolje i prikladnije društveno-političke položaje na ruskom umjesto na poljskom dvoru. Posebno su tada značajni prijelazi ukrajinskih umjetnika, monaha, crkvenih dužnosnika i ostalih iz Poljsko-Litavske Unije[8] u Moskovsko Carstvo. Njihov značaj u Moskvi postao je toliko velik da je uskoro i uz njihovu podršku formirano objedinjeno Rusko Carstvo koje je početkom 18. stoljeća obuhvatilo i današnju istočnu Ukrajinu. U Velikom sjevernom ratu, dio Ukrajinaca se protivio sjedinjavanju s Rusijom s toga su nakon poraza u ratu preselili u zemlje poput Švedske,[9] Norverške, Finske, Danske, Njemačke, Grčke, Turske, Francuske,[10] Austrije, Mađarske,[11] Poljske,[12] Slovačke, Češke,[13] itd.
Emigracija Ukrajinaca postala je bitno značajnija formiranjem Ruskog Carstva sredinom 18. stoljeća. Odlukom da se posve ukine ukrajinska autonomija, Zaporoški kozaci sele na prostor ušća Dunava i u rusku Kubansku regiju uz Azovsku obalu. Takozvani Kubanski kozaci danas broje oko 2 milijuna potomaka. Ukrajinci u 19. stoljeću naseljavaju i najudaljenije prostore istočne Rusije u Aziji,[14] zatim slabo naseljeni Kazahstan gdje im se dodjeljivala zemlja za obradu. U istom razdoblju naseljavaju i prostore Austro-Ugarske (ujedno Hrvatske), zatim Argentine,[15] Brazila,[16] Paragvaja, i drugih država Južne Amerike. Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće Ukrajinci su se raširili gotovo po svim kontinetima. Nakon Drugog svjetskog rata njihov je broj posebno porastao u SAD-u, Kanadi,[17] Velikoj Britaniji,[18] Australiji[19] i Rusiji.[20]
Ukrajinska emigracija i dalje je vrlo živa te je nepoznat točan broj Ukrajinaca u stranim državama. Nakon uspostavljanja ukrajinske neovisnosti odnosno na prijelazu s 20. na 21. stoljeće, iz Ukrajine se iselilo nekoliko milijuna Ukrajinaca, a njihov se popis nije u potpunosti službeno evidentirao u drugim državama. Tek se pretpostavlja da su emigrirali u države prethodno naseljene Ukrajincima gdje u velikom broju ilegalno prebivaju. Što se tiče europskih država, zabilježene su značajne migracije Ukrajinaca u Rusiju,[21] Švicarsku,[22] Italiju, Španjolsku, Portugal, Francusku, Njemačku,[23] Veliku Britaniju, zatim nešto manje u Finskoj, Švedskoj, Norverškoj i Islandu. Danas u svijetu izvan Ukrajine prebiva oko 14 milijuna legalno prijavljenih građana koji imaju ukrajinske korijene, a pretpostavlja se da se njihov realan broj kreće oko 20 milijuna.[1] Također imaju značajnu organizaciju u Europi odnosno od 1949. aktivan je Europski Kongres Ukrajinaca.[24]
- Napomena: Podaci u tablici mogu imati odstupanja ili eventualnu pogrešku. Također nije poznat realan broj Ukrajinaca u nekim većim državama poput Velike Britanije, Francuske, Španjolske i drugih u kojima realna brojka uveliko odskače od službene. U svijetu trenutno prebiva nekoliko milijuna Ukrajinaca koji nemaju stalnu boravišnu dozvolu ili državljanstvo u državi gdje prebivaju.
| Država | Službeni broj | Realan broj | Glavna središta |
|---|---|---|---|
| Ukrajinci u dijaspori prema različitim popisima iz 2004. | |||
| Rusija | 2,942,000 | 4,379,690 - 7,000,000 | Moskva, Sankt Peterburg, Kursk, Voronež, Saratov, Vladivostok, Primorski kraj (regija), Kuban (regija) |
| Kanada | 1,209,805 | 1,300,000 | Ontario, Alberta, Manitoba, Saskatchewan, Quebec, Britanska Kolumbija |
| SAD | 961,113 | 2,000,000 | Pennsylvania, New York, New Jersey, Massachusetts, Chicago, Connecticut, Ohio, ... |
| Kazahstan | 896,200 | 2,400,000 | Sjeverna i urbana središta zemlje |
| Moldova | 600,400 | 650,000 | Pridnjestrovlje, Chişinău |
| Poljska | 360,000 | 500,000 | Urbana sjeverozapadna područja, jugoistočna područja |
| Brazil | 350,000 | 500,000 | Paraná, São Paulo, Santa Catarina, Rio Grande do Sul |
| Grčka | 350,000 | 360,000 | Solun, Atena, ostala urbana središta |
| Italija | 320,070 | 350,000 | Urbana središta sjeverne Italije, Sicilija |
| Bjelorusija | 291,000 | 500,000 | Brestska i Gomeljska oblast |
| Uzbekistan | 128,100 | 153,200 | Urbana središta |
| Češka | 126,613 | 150,000 | Sudetenland |
| Kirgistan | 108,000 | 108,000 | Urbana središta |
| Argentina | 100,000 | 250,000 | Buenos Aires, Misiones, Chaco, Mendoza, Formosa, Córdoba, Río Negro |
| Država | Službeni broj | Realan broj | Glavna središta |
- ↑ a b 20mln Ukrainians living abroad. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2012. Pristupljeno 31. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Ukrainian Diaspora
- ↑ The Ukrainian diaspora by Vic Satzewich
- ↑ Russia's largest national minority: Ukrainians in the Russian
- ↑ The Image of Ukraine and the Ukrainians in Russian Political Thought (1860-1945)
- ↑ Історико-статистичний аналіз джерел чисельності українського населення в Росії. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. studenoga 2011. Pristupljeno 31. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Antska slavenska zajednica i dominacija Poljana
- ↑ A Commonwealth of Diverse culture. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2011. Pristupljeno 31. srpnja 2010.
- ↑ Svensk-Ukrainska Vänskapsföreningen. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. studenoga 2013. Pristupljeno 31. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Bienvenue sur le portail de l'Ukraine!
- ↑ НОВИНИ З ЖИТТЯ УКРАЇНЦІВ УГОРЩИНИ
- ↑ Перший у Польщі український портал. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2011. Pristupljeno 31. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ "Форум Українців ЧР"
- ↑ Українці на Далекому Сході - Українознавство - Скачать бесплатно
- ↑ Пласт Організація Української Молоді в Арґентінi. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. srpnja 2008. Pristupljeno 31. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Memorial Ucraniano
- ↑ THE HISTORY OF UKRAINIANS IN CANADA
- ↑ The Association of Ukrainians in Great Britain (AUGB)
- ↑ Voice of australian Ukrainians
- ↑ Украинцы в России: еще братья, но уже гости
- ↑ Nearly 3.5 million Ukrainians work in Russia
- ↑ Society of Ukrainians in Switzerland. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2010. Pristupljeno 1. kolovoza 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Deutsch-Ukrainisches Forum e.V.
- ↑ НОВИНИ З ЖИТТЯ УКРАЇНЦІВ ЄВРОПИ
- Ukrajinci u svijetu Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2012. (Wayback Machine)
- Ukrajinski svjetski kongres