Báetán mac Cairill

Báetán mac Cairill, (? - 581),[1] bio je kralj Dál Fiatacha i veliki kralj Ulaida od cca. 572. do svoje smrti. Bio je sin Cairell mac Muiredaig Muinderga (u. 532) i brat Demmán mac Cairilla (u. 572), ranijih kraljeva Ulaida.[2] Neki od izvora navode i da je bio veliki kralj Irske.[3]

Báetán je pokušao nametnuti svoju vlast nad klanom Dál Riata u današnjoj Škotskoj, kao i nad Otokom Man. Srednjovjekovni ulsterski genealozi za njega koriste izraz rí Érenn ocus Alban (kralj Irske i Škotske), te citiraju danas izgubljenu pjesmu prema kojoj je primao danak od Munstera, Connaughta, Skyea i Otoka Man. Vjeruje se da je to anakronizam, odnosno da nije bio moćan kao što su to bili kasniji veliki kraljevi.[4]

Báetán je prema predaji prisilio kralja Dal Riate da mu se pokloni kod Rinn Seimnea kod Islandmageea kraj Larnea (suvremena Grofovija Antrim) oko 574. ili početkom 575. Vjeruje se da je taj kralj bio Áedán mac Gabráin, a ulsterski izvori navode da je Báetán prikupljao danak iz Škotske.[5] Báetánovu moć historičari često sude po djelima njegovih neprijatelja kao što su Áed mac Ainmuirech od Sjevernih Uí Néilla i Áedán mac Gabráin od Dalriade. Godine 575. su se dva kralja srela kod Druim Cetta i, na poticaj budućeg sveca i Aedovog rođaka Columbe, sklopili savez sa ciljem da spriječe Báetánove pokušaje širenja moći Dál Fiatacha izvan Irske.[6]

Annals of Ulster navode ulaidsku ekspediciju protiv Otoka Man 577. i još jednu 578. u kojoj je Báetán nametnuo svoju vlast otoku.[7] Nakon njegove smrti, odnosno godine 582. je Man zauzeo Áedán mac Gabráin.[8]

Báetán nije uspio u svojim ambicijima, ali nije bio posljednji kralj Ulaida koji je pokušavao osvajati teritorije preko more . Fiachnae mac Báetáin od Dál nAraidija će to činiti 620-ih a Congal Cáech 630-ih.

Báetán se bio oženjen za ženu iz klana Ui Tuitre (pleme Airgialla zapadno od Lough Neagha u današnjoj Grofoviji Tyrone), sa kojim je možda imao savez.[9] Báetánovi potomci nisu postali veliki kraljevi, s obzirom da je prijestolje postalo monopol potomaka njegovog brata, odnosno klana poznatog kao Clan Demmáin. Sinove mu je ubio rođak Máel Dúin mac Fiachnai.[10] Navodi se da se to zbilo 605.[11]

Fusnote

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Annals of Ulster AU 581.2; 587.3; Annals of Tigernach AT 579.3
  2. ↑ Byrne, Table 6; Charles-Edwards, appendix XXI; Mac Niocaill, pg.74
  3. ↑ Byrne, pp. 109–111, 285
  4. ↑ Byrne, pp. 109–110.
  5. ↑ Byrne, pg.110; Ó Cróinín (EMI) ,pg.50; Mac Niocaill, pg.77; Ó Cróinín (NHI), pg.216
  6. ↑ Byrne, pp. 109–110; Ó Cróinín (EMI), pp. 50– 51. See also Adomnán, Life, notes 84 & 204, where Sharpe argues for a date later than the 575 reported by the annals.
  7. ↑ AU 577.6; 578.2; Byrne, pg.110; Mac Niocaill, pg.78; Ó Cróinín (EMI), pg.50 ; Ó Cróinín (NHI), pg.216
  8. ↑ AU 582.1; AT 580.1
  9. ↑ Ó Cróinín (NHI), pg.216
  10. ↑ Ó Cróinín (NHI), pg.217
  11. ↑ AU 605.2; AT 604.3

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Annals of Ulster at [1] at University College Cork
  • Annals of Tigernach at [2] at University College Cork
  • Adomnán, Life of St Columba, tr. & ed. Richard Sharpe. Penguin, London, 1995. ISBN 0-14-044462-9
  • Byrne, Francis John, Irish Kings and High-Kings. Batsford, London, 1973. ISBN 0-7134-5882-8
  • Ó Cróinín, Dáibhí, Early Medieval Ireland: 400–1200. Longman, London, 1995. ISBN 0-582-01565-0
  • Dáibhí Ó Cróinín (2005), A New History of Ireland, Volume One, Oxford: Oxford University Press
  • Charles-Edwards, T. M. (2000), Early Christian Ireland, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 0-521-36395-0
  • Gearoid Mac Niocaill (1972), Ireland before the Vikings, Dublin: Gill and Macmillan

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
  • CELT: Corpus of Electronic Texts at University College Cork
    • The Corpus of Electronic Texts includes the Annals of Ulster, Tigernach, the Four Masters and Innisfallen, the Chronicon Scotorum, the Lebor Bretnach, Genealogies, and various Saints' Lives. Most are translated into English, or translations are in progress