Jerolim Miše

Jerolim Miše
impresionizam, ekspresionizam
Rođenje Split, 25. rujna 1890.
Smrt Split, 14. rujna 1970.
Vrsta umjetnosti slikarstvo

Jerolim Miše (Split, 25. rujna 1890.Split, 14. rujna 1970.), bio je hrvatski slikar, poznat po svom opusu slika razuzdanih tema i mrtvih priroda.

Životopis

[uredi | uredi kod]

Jerolim Miše je nakon školovanja u rodnom Splitu, započeo je studij na tadašnjoj Privremenoj višoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu 1910/11. Vrlo je brzo izbačen sa Akademije zbog kritike objavljene u listu Zvono, u kojoj je napao svog profesora Mencija Klementa Crnčića. Studij je nastavio u Rimu na Instituto di Belle Arti, potom odlazi na Akademiju u Firencu i nastavlja studij 1913.-14.

Nakon toga 1922. provodi na studijskom putovanju po Münchenu, Berlinu i Dresdenu, gdje se upoznaje sa starim majstorima ali i Cézanneovim slikarstvom. Potom u dva navrata (1925. i 1929.) ide u Pariz, koji na njega presudno djeluje, i tu likovno sazrijeva.

Od 1917.-1937. radi kao srednjoškolski profesor u Krapini, Slavonskom brodu i Zagrebu. Od 1937. predaje na Umjetničkoj akademiji u Beogradu, da bi se 1941. vratio u Zagreb, gdje od 1943. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti, na kojoj će raditi do umirovljenja 1961. godine

Prvu samostalnu izložbu priredio je u Splitu 1914., potom je izlagao s Grupom nezavisnih (Ljubo Babić, Vladimir Becić, Jozo Kljaković, Frano Kršinić, Ivan Meštrović, Jerolim Miše, Marin Studin, Zlatko Šulentić, Vladimir Varlaj)[1], zatim sa Grupom četvorice (Babić -Becić Miše, Vanka) odnosno s Grupom Trojice (Babić -Becić - Miše). Izlagao je na kolektivnim jugoslavenskim izložbama u Parizu (1919.) i Londonu (1930.). Samostalne izložbe priredio je u Splitu, Slavonskom Brodu, Rijeci, Zadru, Zagrebu i Beogradu.

Trajno će ostati upamćen po svojim ekspresionističkim portretima, slikama pijanki i razuzdana veselja, autoportretima i brojnim mrtvim prirodama. Osobito su mu ležali mali pejzaži Brača, Šolte, Krka, Korčule i dubrovačkog kraja.

Jerolim Miše umro je 14. rujna 1970. godine u Splitu.

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]