Ndoc Nikaj | |
---|---|
![]() Ndoc Nikaj | |
Biografske informacije | |
Rođenje | Skadar, Osmansko Carstvo (danas Albanija) | 15. 6. 1864.
Smrt | 16. 1. 1951. (dob: 86) Skadarski zatvor, Albanija |
Pseudonim | N.D.N Nagdo Monici |
Državljanstvo | Albansko |
Obrazovanje | |
Zanimanje |
|
Opus | |
Znamenita djela | |
Shoqnia Bashkimi (Društvo za jedinstvo albanskog jezika) Izdavačka kuća Nikaj |
Ndoc Nikaj (15 June 1864 – 16. januar 1951) bio je albanski katolički svećenik, romanopisac i historičar. Prvi je albanski pisac koji je objavio izvorni albanski roman na albanskom jeziku, pod naslovom Opsjednuti Skadar (albanski: Shkodra e rrethueme) 1905. godine.
Rođen u Skadru 15. juna 1864. godine, Nikaj se školovao u Albanskom papinskom sjemeništu, a za svećenika je zaređen 1888. godine. Zajedno s Prengom Doçijem, bio je tvorac Tajne lige (albanski: Lidhja e Mshehët), čiji je cilj bio svrgavanje Osmanskog Carstva i stvaranje neovisne Albanije. Takva je liga nadahnula albanski ustanak 1910. godine.[1][2] Nikaj je bio jedan od osnivača književnog Društva za jedinstvo albanskog jezika (albanski: Shoqnia Bashkimi).
Nikaj je 1909. osnovao vlastitu izdavačku kuću Shtypshkronja Nikaj (sh. Tiskara Nikaj), a zatim je osnovao i dvije novine: Koha (sh. Vrijeme) 1910. i Besa Shqyptare (sh. Albanski zalog) 1913. godine. Besa Shqyptare je trajala do 1921. godine.[2] Tamo je tiskan kulturno-književni časopis Hylli i Dritës (sh. Zvijezda svjetlosti).[1]
Nikaj je 1902. objavio dvije povijesne zbirke, Povijest Albanije i Povijest Turske, koje su potaknule učvršćivanje katoličkog identiteta među Albancima, usredotočujući se na Skenderbega i njegove ratove protiv Osmanlija. Njegov je rad austrijski diplomat i povjesničar Theodore Anton Ippen kritizirao kao netočan i tendenciozan.[3]
Nikaj je 1921. godine uhićen iz nepoznatih razloga, i o njemu se malo zna do kraja Drugog svjetskog rata. Komunisti su ga uhitili 1946, a umro je 1951. u zatvoru u Skadru.[1][4]
Nikaj je objavio ova obrazovna, vjerska i druga djela:[1]
Nikaj je pisao prozna djela, do kojih je danas većinom teško doći: