Predrag Vranicki

Predrag Vranicki
Filozofija 20. stoljeća
Zapadna filozofija
Rođenje21. januar 1922, Benkovac, Kraljevina SHS
Smrt31. januar 2002, Zagreb, SFR Jugoslavija
Filozofija
Škola/Tradicijamarksizam
Glavni interesihumanizam, historija i sloboda
Inspiracija
Od

Predrag Vranicki (Benkovac, 21. januara 1922 - Zagreb, 31. januara 2002) bio je hrvatski i jugoslavenski filozof marksističke orijentacije - aktivni praxisovac 1960-ih.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Vranicki se aktivno uključio u borbu na strani partizana protiv okupatora tadašnje Jugoslavije. Nakon rata nastavio je studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1947. Nakon studija nastavio je raditi na Katedri za filozofiju kao asistent. Potom je doktorirao u Beogradu 1951 ubrzo postaje docent, potom i redovni profesor.

Predrag Vranicki bio je niz godina predstojnik katedre za teorijsku filozofiju i ujedno Katedre za marksističku filozofiju [1], dekan Filozofskog fakulteta (1964./1965. do 1965./1966.) Uz profesora Vladimira Filipovića jedan je od utemeljitelja Instituta za filozofiju i njegov prvi direktor 1967[1], 1966 izabran je za predsjednika Jugoslavenskog udruženja za filozofiju. Od 1972 do 1976 je rektor Zagrebačkog sveučilišta, a od 1973 je redovni član Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti[2]. Do svog umirovljenja 1976 radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu, 1990-ih nije ušao u nikakve političke vode, nastavio je raditi svoje kapitalno djelo Filozofija historije koje mu je izašlo neposredno pred smrt.

Predrag Vranicki bio je aktivni sudionik Korčulanske škole kao i časopisa Praxisod njegovog osnutka 1965 do ukidanja 1974 (član je njegova uredničkog savjeta)

Popis značajnijih djela

[uredi | uredi kod]

Kao filozofa njega su osobito intrigirali problemi humanizma, povijesti i slobode, njegova najznačajnija filozofska djela bila su:

  • Prilozi problematici društvenih nauka, Zagreb 1951.
  • Dijalektički i historijski materijalizam Filozofska hrestomatija, kniga X, Nakladni zavod Matice Hrvarske, Zagreb, (1958.)1982.
  • Čovjek i historija, Sarajevo 1966.
  • Historija marksizma (1987., 3 knjige) Cekade, Zagreb, ISBN: 86-7091-062-4
  • Misaoni razvitak Karla Marxa, Zagreb 1953.
  • Filozofske studije i kritike Zagreb 1957.
  • Marksizam i socijalizam , Liber, Zagreb 1979.
  • Socijalistička alternativa Školska knjiga, Zagreb 1982.
  • Filozofija historije (2 knjige) Golden marketing, Zagreb, 1988. i 2001.

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 „Povijest Odsjeka za filozofiju - Filozofski fakultet u Zagrebu”. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-12. Pristupljeno 2010-09-24. 
  2. „- HRT arhiva vijesti”. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-04. Pristupljeno 2010-09-24. 

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]