Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo

43°51′21.6″N 18°25′4.44″E / 43.856000°N 18.4179000°E / 43.856000; 18.4179000

Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo
Historija
Osnivanje	1972; prije 52 godine (1972)
Generalno
Vrsta	fakultet
Religijska pripadnost	nije određeno (bilo koja ili nijedna)
Akademska pripadnost	Univerzitet u Sarajevu
Jezik	srpskohrvatski
Administracija
Dekan	Dubravka Pozderac-Lejlić[1]
Prodekan	Mirsad Begović (nastava)[1] Srđa Hrisafović (međunarodna saradnja i finansije)[1]
Admin. osoblje	9[1]
Studenti
Broj studenata   – dodiplomci	2.666 (dec. 2019) 1.212 (maj 2012)
Lokacija
Sjedište   – grad   – država	Sarajevo Bosna i Hercegovina
Kampus	urbani
Koordinate	43°51′21.6″N, 18°25′4.44″E
Službene stranice
www.alu.unsa.ba

ALU 2006

ALU 2011

Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta u Sarajevu^[2] osnovana je 1972. godine. Osnovali su je eminentni naučni radnici, profesori i kulturni djelatnici koji su se školovali prvenstveno u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu i koji su u to vrijeme bili već priznati umjetnici.^[3]

Istorija

Novoosnovana Akademija likovnih umjetnosti najprije je bila smještena u zgradi Pedagoške akademije u Sarajevu, a objekat današnje ALU je bio prva i jedina evangelistička crkva u vrijeme austrougarske uprave. Crkva je bila izgrađena 1899. po nacrtima arhitekte Karla Paržika u romaničko-vizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Obnovljena zgrada je početkom 1992. godine odnosno početkom Rata u Bosni i Hercegovini devastirana. Objekat je do danas proglašen kulturno-istorijskim spomenikom i nalazi se na spisku zaštićenih objekata Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.^[3]

Muhamed Karamehmedović (istoričar umjetnosti i prvi dekan ALU), Nada Pivac (akademski slikar), Mersad Berber (akademski slikar), Boro Aleksić (akademski slikar), Alija Kučukalić (akademski kipar), Zdenko Grgić (akademski kipar) — neka su od imena slavnih profesora-osnivača Akademije likovnih umetnosti Sarajevo.^[3]

Akademija je od svog osnivanja upisala 2.666 polaznika^[4] i do maja 2012. godine bilježi 1.212 završenih studenata dodiplomskog studija.^[3] Postdiplomski studij je zaživio 1983. godine.^[3] Magistranata je 237. (podaci od decembra 2019)

Akademiju čini šest zasebnih odsjeka s više izbornih predmeta:^[3]

1. Nastavnički odsjek
2. Odsjek slikarstvo
3. Odsjek kiparstvo
4. Odsjek grafika
5. Odsjek grafički dizajn
6. Odsjek produkt dizajn

Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo je školske 2006/2007. godine pristupila bolonjskom sistemu školovanja (4+1).^[3]

Most „Požuri polako” ispred ALU (2013)

Ispred same građevine nalazi se pješački most koji povezuje Radićevu ulicu sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo, a most na rijeci Miljacki nosi simboličko ime „Požuri polako” („Festina lente – Požuri polako”). Za izgradnju mosta raspona 38 metara bilo je potrebno oko dva miliona konvertibilnih maraka, a urađen je na osnovu idejnog rješenja tadašnjih studenata druge godine Produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti Amile Hrustić, Adnana Alagića i Bojana Kanlića.^[5][6]

Galerija

• 
  ALU prije sanacije
• 
  ALU nakon sanacije
• 
  ALU
• 
  ALU u proljeće
• 
  ALU noću

Povezano

• Avdo Žiga
• Damir Nikšić (Odsjek za slikarstvo, diplomirao 2000)
• Gabrijel Jurkić (diplomirao)
• Irfan Hozo
• Izet Alečković
• Meliha Teparić (diplomirala 2002)
• Mirsad Konstantinović (Odsjek za grafiku, diplomirao u klasi profesora Dževada Hoze)
• Mustafa Skopljak (diplomirao 1977. u klasi profesora Alije Kučukalića)
• Šejla Kamerić (Odsjek za grafiku, diplomirala)
• Akademija likovnih umjetnosti Trebinje
• Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo

Reference

1. Organizaciona struktura ALU. www.alu.unsa.ba. pristupljeno 11. 12. 2019.
2. „Univerzitet u Sarajevu — Fakulteti i akademije”. unsa.ba. Arhivirano iz originala na datum 3. 3. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2016. 
3. „Akademija likovnih umetnosti”. alu.unsa.ba. Arhivirano iz originala na datum 24. 3. 2016. Pristupljeno 22. 5. 2016. 
4. „Akademija likovnih umetnosti”. alu.unsa.ba. Arhivirano iz originala na datum 11. 12. 2019. Pristupljeno 11. 12. 2019. 
5. „Sarajlije od večeras mogu koristiti novi most na Miljacki”. mojportal.ba. Arhivirano iz originala na datum 22. 5. 2016. Pristupljeno 22. 5. 2016. 
6. „Festina Lente most preko reke Miljacke ispred ALU”. mojlaboratorij.wordpress.com. Arhivirano iz originala na datum 22. 5. 2016. Pristupljeno 22. 5. 2016. 

Literatura

• „Trenutačni i opšti ciljevi ALU”. Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo. Arhivirano iz originala na datum 11. 12. 2019. Pristupljeno 11. 12. 2019. 
• Radević, Maja. „ALU SARAJEVO: Prvih 40 godina”. Slobodna Bosna. Arhivirano iz originala na datum 22. 2. 2013. Pristupljeno 22. 5. 2016. 

Vanjske veze

• Zvanični web-sajt