CLCN porodica gena hloridnih kanala ovisnih o naponu sastoji se od devet članova (CLCN1-7, Ka i Kb) koji pokazuju prilično različite funkcionalne karakteristike, dok dijele značajnu homologiju sekvence. Protein kodiran ovim genom reguliše električnu ekscitabilnost membrane skeletnih mišića. Kod ljudi, genCLCN nalazi se na hromosomu 7. Mutacije ovog gena uzrokuju dva oblika nasljednih poremećaja ljudskih mišića: recesivnu generaliziranu miotonia congenita (Becker) i dominantnu miotoniju (Thomsen).).[5]
Protein hloridnog kanala skeletnih mišića (CLCN1) je protein koji je kod ljudi kodiran genomCLCN1.[6] Mutacije u ovom proteinu uzrokuju poremećaj zvani myotonia congenita.
CLCN1 je kritičan za normalnu funkciju ćelija skeletnih mišića. Da bi se tijelo moglo normalno kretati, skeletni mišići moraju se napregnuti (kontrahirati) i opustiti na koordiniran način. Kontrakcija i relaksacija mišića kontrolišu se protokom iona u i iz mišićnih ćelija. CLCN1 formira ionski kanal koji kontrolira protok negativno nabijenih hloridnih iona u ove ćelije. Glavna funkcija ovog kanala je da stabilizuje električni naboj ćelija, omogućavajući mišićima da se normalno kontrahuju.
Kod ljudi s kongenitalnom miotonijom, zbog mutacije u CLCN1, ionski kanal propušta premalo kloridnih iona u ćeliju. Ovaj nedostatak hloridnih iona uzrokuje produžene kontrakcije mišića, koje su obilježje miotonija.
Isobe M, Erikson J, Emanuel BS, et al. (1985). "Location of gene for beta subunit of human T-cell receptor at band 7q35, a region prone to rearrangements in T cells". Science. 228 (4699): 580–2. Bibcode:1985Sci...228..580I. doi:10.1126/science.3983641. PMID3983641.
Lehmann-Horn F, Mailänder V, Heine R, George AL (1995). "Myotonia levior is a chloride channel disorder". Hum. Mol. Genet. 4 (8): 1397–402. doi:10.1093/hmg/4.8.1397. PMID7581380.
George AL, Sloan-Brown K, Fenichel GM, et al. (1995). "Nonsense and missense mutations of the muscle chloride channel gene in patients with myotonia congenita". Hum. Mol. Genet. 3 (11): 2071–2. PMID7874130.
Lorenz C, Meyer-Kleine C, Steinmeyer K, et al. (1994). "Genomic organization of the human muscle chloride channel CIC-1 and analysis of novel mutations leading to Becker-type myotonia". Hum. Mol. Genet. 3 (6): 941–6. doi:10.1093/hmg/3.6.941. PMID7951242.
Heine R, George AL, Pika U, et al. (1995). "Proof of a non-functional muscle chloride channel in recessive myotonia congenita (Becker) by detection of a 4 base pair deletion". Hum. Mol. Genet. 3 (7): 1123–8. doi:10.1093/hmg/3.7.1123. PMID7981681.
George AL, Crackower MA, Abdalla JA, et al. (1995). "Molecular basis of Thomsen's disease (autosomal dominant myotonia congenita)". Nat. Genet. 3 (4): 305–10. doi:10.1038/ng0493-305. PMID7981750. S2CID12286250.