Proteinski kompleks kvasca CCR4-NOT globalni je regulator transkripcije RNK- polimeraze II. Sastoji se djelimično od CCR4, NOT1 do NOT5 i CAF1 (također se naziva i POP2). Pretražujući baze podataka o sekvencama, Albert et al (2000) identificirali su ljudske EST-ove koji kodiraju homologe kvasca NOT1, NOT2, NOT3, NOT4 i CAF1. Sastavili su ljudsku NOT2 cDNK koja sadrži kodirajuću sekvencu cijele dužine. Izvedeni ljudski NOT2 protein od 540 aminokiselina dijeli 26% ukupnog identiteta sekvence sa proteinom NOT2 kvasca od 191 aminokiseline. U usporedbi s kvascem NOT2, ljudski NOT2 ima N-terminalni nastavak. Ljudski NOT2 sadrži N-terminal navodno bipartitni signal jedarne lokalizacije. Koristeći 2-hibridni test kvasca, pokazali su da rekombinantni ljudski NOT2 može stupiti u interakciju s kvačevim NOT1 i N-terminalnim krnjim ljudskim proteinom NOT1. Nije značajno stupio u interakciju s ljudskim NOT3 ili kvaščevim CCR4.[10]
Northern blot analiza otkrila je transkript NOT2 od 3,2 kb u svim ispitivanim ljudskim tkivima, kao što su mozak, srce, pluća, jetra, bubrezi, tankom i debelo crijevo, te slezena, timus, leukociti periferne krvi, skeletni mišići i posteljica. Poput ekspresije ljudskih NOT1, NOT3 i CALIF, NOT2 je imao visoku razinu u mozgu, bubrezima i posteljici, a vrlo nisku u skeletnim mišićima i debelom crijevu. Otkrili su da rekombinantni ljudski NOT2 ne može nadopuniti temperaturno osjetljivi fenotip, koji mu daje mutacija kvasca not2-1.
Sessions et al. (2009) identificirali su faktore domaćina insekata potrebne za razmnožavanje virusa denga, sprovođenjem skrininga interferencijske RNK za čitav genom, u ćelijama D. melanogaster, koristeći dobro uspostavljenu 22.632 dvolančanu RNK biblioteku. Ovaj pregled identificirao je 116 kandidatskih faktora domaćina virusa denga (DVHF). Iako su neki prethodno bili povezani s flavivirusima, većina DVHF-ova je nedavno umiješana u širenje virusa denga. DVHF-i dvokrilaca imali su 82 lahko prepoznatljiva ljudska homologa i, koristeći ciljani kratki skrining interferencijske RNK, pokazali su da su 42 ljudska DVHF-a. To uključuje NPR2, SEC61B, TMEM214, TAZ, EXDL2 i CNOT2. Zaključili su da ovo preklapanje ukazuje na značajno očuvanje potrebnih faktora između dvokrilca i ljudskih domaćina.[11]
Kod 13-godišnjeg dječaka s poremećajem intelektualnog razvoja, s nazalnim govorom, dismorfnim licem i promjenjivim skeletnim anomalijama , Alesi et al (2019) identificirali su de novoheterozigotnu 85-kb intragenskuu deleciju unutar gena CNOT2. Delecija je pronađena analizom hromosomskih mikronizova. Ispitivanje ExAC baze podataka pokazalo je da se varijante gubitka funkcije u genu CNOT2 ne toleriraju. Iako funkcionalne studije varijanti i studije ćelija pacijenata nisu provedene, sugerirali su da je za fenotip odgovorna haploinsuficijencija CNOT2.[12]
Kod šestogodišnjeg japanskog dječaka sa IDNADFS-om, Uehara et al. (2019) identificirali su de novoheterozigotnunonsens mutaciju u genu CNOT2 (K316X). Mutacija, koja je pronađena sekvenciranjem cijelog egzoma i potvrđena Sangerovim sekvenciranjem, nije pronađena u ExAC bazi podataka niti u 2.048 kontrolnih japanskih osoba. Funkcionalne studije varijante i studije ćelija pacijenata nisu provedene, ali predviđeno je da će varijanta rezultirati nonses mutacijom posredovanim raspadom iRNK i haploinsuficijencijom.
^Albert, T. K., Lemaire, M., van Berkum, N. L., Gentz, R., Collart, M. A., Timmers, H. T. M. Isolation and characterization of human orthologs of yeast CCR4-NOT complex subunits. Nucleic Acids Res. 28: 809-817, 2000. PubMed: 10637334
^Sessions, O. M., Barrows, N. J., Souza-Neto, J. A., Robinson, T. J., Hershey, C. L., Rodgers, M. A., Ramirez, J. L., Dimopoulos, G., Yang, P. L., Pearson, J. L., Garcia-Blanco, M. A. Discovery of insect and human dengue virus host factors. Nature 458: 1047-1050, 2009. PubMed: 19396146
^Alesi, V., Loddo, S., Cali, F., Orlando, V., Genovese, S., Ferretti, D., Calacci, C., Calvieri, G., Falasca, R., Ulgheri, L., Drago, F., Dallapiccola, B., Baban, A., Novelli, A. A heterozygous, intragenic deletion of CNOT2 recapitulates the phenotype of 12q15 deletion syndrome. Am. J. Med. Genet. 179A: 1615-1621, 2019. PubMed: 31145527
Shi J, Nelson MA (2005). "The cyclin-dependent kinase 11 interacts with NOT2". Biochem. Biophys. Res. Commun. 334 (4): 1310–6. doi:10.1016/j.bbrc.2005.07.026. PMID16039607.
Rual JF, Venkatesan K, Hao T, et al. (2005). "Towards a proteome-scale map of the human protein-protein interaction network". Nature. 437 (7062): 1173–8. doi:10.1038/nature04209. PMID16189514. S2CID4427026.