Milan Mladenović

Milan Mladenović (21. septembar 1958, Zagreb - 5. novembar 1994, Beograd) je bio jedan od najpopularnijih jugoslavenskih rock muzičara, pjevač i gitarista grupe Ekatarina Velika.

Biografija

Milan Mladenović je rođen 21. septembra 1958. godine u Zagrebu, Hrvatska. Otac mu je bio vojno lice. U šestoj godini se sa porodicom seli u Sarajevo, gdje živi i školuje se narednih nekoliko godina. Porodica Mladenović se 1970. godine seli u Beograd.

Najpoznatiji je kao pjevač i gitarista beogradske rock grupe Ekatarina Velika (EKV). Rođen u Zagrebu, živio u Sarajevu i Beogradu, Milan Mladenović predstavlja prototip pravog jugoslavenskog muzičara. Raspad zemlje mu je izuzetno teško pao.^[1]

Karijera

Limunovo drvo

Zajedno sa školskim drugom iz 11. beogradske gimnazije, Dragomirom Mihailovićem Gagijem, Milan osniva svoj prvi bend "Limunovo drvo". Sviraju na gitarijadama u Žarkovu i Železniku, u Bloku 45, u beogradskom Domu omladine, a održali su i dva samostalna koncerta u SKC-u.

Poznatije numere Limunovog drveta bile su: „Da li se sećate?”, „Sedmi krug”, „Oko moje glave”, „Limunovljevo drvo”, „Ne veruj” i „Gubitaš”.^[1]

Šarlo Akrobata

Nakon prvog iskustva, Milan i društvo postaju aktivno uključeni u novi muzički pravac - novi talas. Zajedno sa Gagijem, Dušanom Kojićem - Kojom i Ivanom Vdovićem - Vidom, Milan Milan 1980. godine osniva svoj prvi značajniji sastav - Šarlo Akrobata.

Prvi nastup su imali aprila 1980. godine u SKC-u, kao predgrupa tada izuzetno popularnim jugoslavenskim punkerima - Pankrti iz Slovenije. Nekoliko pjesama grupe Šarlo Akrobata: "Niko kao ja", "Ona se budi", "Oko moje glave", "Mali čovek", vrlo brzo izlaze na kultnoj kompilaciji "Paket aranžman", a 1981. godine izdaju prvi ali i jedini album benda - "Bistriji ili tuplji čovek biva kad". Ovaj album se smatra najvažnijim albumom jugoslovenskog novog talasa. Šarlo Akrobata se ubrzo nakon toga raspada zbog umjetničkih nesuglasica između Milana i Koje.^[1]

Katarina II

Krajem 1981. godine, Milan sa Gagijem formira novi bend Katarina II. Tokom 1982. priključuju im se Margita Stefanović Magi na klaviru, a 1983. godine i basista Bojan Pečar te bubnjar Šarla Akrobate - Ivan Vdović Vd. Grupa izdaje album „Katarina II“ 1984. godine, a na njemu se nalaze čuvene pjesme "Aut", "Jesen", "Radostan dan", "Treba da se čisti", "Ja znam"... Većinu tekstova na debi ploči potpisuje Milan Mladenović.^[1]

Ekatarina Velika (EKV)

Kada Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da više nije član grupe, uskraćuje grupi pravo da se i dalje zove "Katarina II". Nastaje "Ekatarina Velika" i dobija novog bubnjara Ivana Fecea Firčija.

Svoj prvi album pod novim imenom izdaju 1985. godine i nailaze na povoljne kritike. Godine 1986. godine albumom "S vetrom uz lice" iskaču u sami vrh jugoslovenske rock scene gdje, izdajući još nekoliko uspješna albuma suvereno ostaju sve do Milanove smrti.^[1]

Saradnja

Osim EKV-a, talenat koji vrišti iz Milana Mladenovića, omogućava mu i produciranje albuma grupa "Gustaf i njegovi dobri duhovi" i "Fit".^[1]

Filmovi i teatar

Milan Mladenović se zajedno sa ostalim članovima Ekatarine 1985. godine pojavljuje u filmu Gorana Markovića "Tajvanska kanasta", a godinu kasnije i u filmu Darka Bajića "Crna Marija" gdje čak igra glavnu ulogu i za koju radi pjesmu "Bus Station".

Krajem osamdesetih godina 20. vijeka Milan piše muziku za jednu pozorišnu predstavu na kojoj još rade i Vlatko Stefanovski, Đorđe Erić, Zoran Petrović i drugi.^[1]

Rimtutituki

Tokom rata na teritoriji bivše Jugoslavije, 1992. godine zajedno sa članovima grupa Partibrejkers i Električni orgazam, Milan kreira aktivistički projekat "Rimtutituki". Muzička aktivnost je koncentrisana na antiratnu propagandu. Njihov najpoznatiji singl "Slušaj 'vamo!" s ključnim refrenom "Mir, brate, mir" je promovisan koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda.

U vrijeme opsade Dubrovnika, Milan poziva publiku da minutom šutnje odaju počast žrtvama bombardovanja u Dubrovniku. Kada je projekat "Rimtutituki" trebao gostovati u Banjoj Luci tokom rata u Bosni i Hercegovini, Milan je iz protesta otkazao nastup zato što je tada srušena najstarija i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija iz 1579. godine.^[1]

Angel's Breath

U ljeto 1994. godine Milan putuje u Brazil gdje sa dugogodišnjim prijateljem Mitrom Subotićem - Subom i nekoliko brazilskih muzičara snima album "Angel’s Breath" (Dah anđela). To je bila "neka vrsta psihodeličnog samba-roka s balkanskim uticajem". Nakon toga Milan odlazi u Pariz gdje radi spot za pjesmu "Crv".^[1]

Smrt

U augustu 1994. godine, nakon nastupa Ekatarine Velike na festivalu u Budvi, Milan je prebačen u bolnicu. Prije nego je album "Angel’s Breath" objavljen, Milan Mladenović umire od raka pankreasa, 5. novembra 1994. godine u Beogradu. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu, na parceli 114, grob 523B.^[1]

Priznanje

Tri ulice u gradovima bivših jugoslovenskih republika nose ime Milana Mladenovića. Najprije jedna ulica u Zemun Polju 2004. godine, od decembra 2007. godine u Zabjelu, predgrađu Podgorice, a u oktobru 2012. godine Mladenovićevu ulicu dobija i Zagreb.^[1] Građani Sarajeva, ljubitelji lika i djela frontmena benda Ekatarina Velika, Milana Mladenovića, pokrenuli su 20. septembra 2013. inicijativu da glavni grad BiH dobije ulicu koja će nositi njegovo ime.^[2]