Natrijevi naponski kanali su transmembranski glikoproteinski kompleksi koji se sastoje od velike alfa podjedinice sa 24 transmembranska domena i jedne ili više regulatornih beta podjedinica. Odgovorni su za stvaranje i širenje akcijskih potencijala u neuronima i mišićima. Ovaj gen kodira jednog člana porodice gena alfa podjedinice natrijevog kanala.
Eksprimira se u skeletnim mišićima, a mutacije ovog gena povezane su s nekoliko poremećaja miotonije i periodične paralize.[8]
U hipokalemiji periodične paralize, mutirani senzor napona čine argininski ostaci Nav1.4. Senzor napona sadrži S4 alfa-heliksa svakog od četiri proteinska transmembranskog domena (I-IV) i sadrži ostatke baze koji omogućavaju ulazak samo pozitivnih natrijevih iona pri odgovarajućim naponima membrane, blokiranjem ili otvaranjem pore kanala. U pacijenata s ovim mutacijama, kanal ima smanjenu ekscitabilnost, a signali iz centralnog živčanog sistema nisu u stanju depolarizirati mišiće. Kao rezultat, mišić se ne može efikasno kontrahirati, što uzrokuje paralizu. Stanje je hipokalemijsko jer će niska koncentracija vanćelijslih kalijevih iona dovesti do brže ponovne polarizacije mišića do potencijala mirovanja, pa čak i ako se dogodi provodljivost kalcija, to se ne može održati. Teže je doseći prag kalcija na kojem se mišić može stezati, pa čak i ako se to postigne, vjerojatnije je da će se mišić opustiti. Zbog toga bi se smanjila mogućnost ako se koncentracije kalijevih iona održavaju na visokom nivou.[10][11]
U hiperkalemijskoj periodičnoj paralizi javljaju se mutacije u ostacima između transmembranskih domena III i IV, koje čine kapiju brze inaktivacije Nav1.4. Mutacije su također pronađene na citoplazmatskim petljama između S4 i S5 heliksnog domena II, III i IV, koji su mjesta vezanja vrata za inaktivaciju.[12][13]
U pacijenata s njima kanal se ne može inaktivirati, održava se provodljivost natrija i mišić ostaje trajno kontrahiran. Budući da je krajnja motorna ploča depolarizirana, daljnji signali za stezanje nemaju učinka (paraliza). Stanje je hiperkalemijsko jer će visoka vanćelijska koncentracija kalijevih iona učiniti još nepovoljnije uvjete da kalij napusti ćeliju, kako bi repolarizirao kanal na potencijal mirovanja, a to dodatno produžava provodljivost natrija i održava mišiće kontraktiranim. Stoga bi se ozbiljnost stanja smanjila ako se vanćelijske (serumske) koncentracije kalijevih iona održavaju na niskom nivou.[11]
Iste mutacije uzrokuju miotoniju i paralizu, ali razlika između ovih fenotipova ovisi o nivou natrijeve struje koja traje. Ako provodljivost fluktuira ispod praga napona za Nav 1,4, tada će se natrijevi kanali na kraju moći zatvoriti i ponovo depolarizirati. Dakle, mišić ostaje kontraktiran duže nego što je normalno (miotonija), ali će se opustiti i moći će se ponovo kontrahirati u kratkom periodu. Ako se provodljivost smiri u stabilnom stanju s otvorenom natrijevom poraom i ne može se inaktivirati, tada se mišić uopće ne može opustiti i kontrola motornih funkcija je potpuno izgubljena (paraliza).
Ackerman MJ, Clapham DE (1997). "Ion channels--basic science and clinical disease". N. Engl. J. Med. 336 (22): 1575–86. doi:10.1056/NEJM199705293362207. PMID9164815.
Wang JZ, Rojas CV, Zhou JH, et al. (1992). "Sequence and genomic structure of the human adult skeletal muscle sodium channel alpha subunit gene on 17q". Biochem. Biophys. Res. Commun. 182 (2): 794–801. doi:10.1016/0006-291X(92)91802-W. PMID1310396.
Ptacek LJ, Tawil R, Griggs RC, et al. (1992). "Linkage of atypical myotonia congenita to a sodium channel locus". Neurology. 42 (2): 431–3. doi:10.1212/wnl.42.2.431. PMID1310531. S2CID12480.
McClatchey AI, Van den Bergh P, Pericak-Vance MA, et al. (1992). "Temperature-sensitive mutations in the III-IV cytoplasmic loop region of the skeletal muscle sodium channel gene in paramyotonia congenita". Cell. 68 (4): 769–74. doi:10.1016/0092-8674(92)90151-2. PMID1310898. S2CID31831830.
Ptácek LJ, George AL, Barchi RL, et al. (1992). "Mutations in an S4 segment of the adult skeletal muscle sodium channel cause paramyotonia congenita". Neuron. 8 (5): 891–7. doi:10.1016/0896-6273(92)90203-P. PMID1316765. S2CID41160865.
McClatchey AI, McKenna-Yasek D, Cros D, et al. (1993). "Novel mutations in families with unusual and variable disorders of the skeletal muscle sodium channel". Nat. Genet. 2 (2): 148–52. doi:10.1038/ng1092-148. PMID1338909. S2CID12492661.
McClatchey AI, Lin CS, Wang J, et al. (1993). "The genomic structure of the human skeletal muscle sodium channel gene". Hum. Mol. Genet. 1 (7): 521–7. doi:10.1093/hmg/1.7.521. PMID1339144.
Rojas CV, Wang JZ, Schwartz LS, et al. (1992). "A Met-to-Val mutation in the skeletal muscle Na+ channel alpha-subunit in hyperkalaemic periodic paralysis". Nature. 354 (6352): 387–9. doi:10.1038/354387a0. PMID1659668. S2CID4372717.
George AL, Ledbetter DH, Kallen RG, Barchi RL (1991). "Assignment of a human skeletal muscle sodium channel alpha-subunit gene (SCN4A) to 17q23.1-25.3". Genomics. 9 (3): 555–6. doi:10.1016/0888-7543(91)90425-E. PMID1851726.
Fontaine B, Khurana TS, Hoffman EP, et al. (1990). "Hyperkalemic periodic paralysis and the adult muscle sodium channel alpha-subunit gene". Science. 250 (4983): 1000–2. doi:10.1126/science.2173143. PMID2173143.
Plassart E, Reboul J, Rime CS, et al. (1994). "Mutations in the muscle sodium channel gene (SCN4A) in 13 French families with hyperkalemic periodic paralysis and paramyotonia congenita: phenotype to genotype correlations and demonstration of the predominance of two mutations". Eur. J. Hum. Genet. 2 (2): 110–24. doi:10.1159/000472351. PMID8044656. S2CID7672692.
Heine R, Pika U, Lehmann-Horn F (1993). "A novel SCN4A mutation causing myotonia aggravated by cold and potassium". Hum. Mol. Genet. 2 (9): 1349–53. doi:10.1093/hmg/2.9.1349. PMID8242056.
George AL, Iyer GS, Kleinfield R, et al. (1993). "Genomic organization of the human skeletal muscle sodium channel gene". Genomics. 15 (3): 598–606. doi:10.1006/geno.1993.1113. PMID8385647.