ENaC se eksprimira u epitelnim ćelijama[5] i razlikuje se od naponskog natrijevog kanala koji je uključen u stvaranje akcijskih potencijala u neuronima. Skraćenica za gene koji kodiraju za voltazijski natrijski kanal počinje sa tri slova: SCN. Za razliku od ovih natrijevih kanala, ENaC je konstitutivno aktivan i ne zavisi od napona. Drugo N u skraćenici (SCNN1A) predstavlja da se radi o kanalima koji nisu naponski.
Kod većine kičmenjaka, ioni natrijuma su glavna determinanta osmolarnosti vanćelijake tečnosti.[6] ENaC omogućava transfer iona natrija preko ćelijske membrane u epitelu u takozvanim "zategnutim epitelima" koji imaju nisku permeabilnost. Protok iona natrija epitel utiče na osmolarnost ekstracelularne tečnosti. Dakle, ENaC igra centralnu ulogu u regulaciji putem homeostaze tjelesnih tekućina i elektrolita i posljedično utiče na krvni pritisak.[7]
^Bourque CW (juli 2008). "Central mechanisms of osmosensation and systemic osmoregulation". Nature Reviews. Neuroscience. 9 (7): 519–31. doi:10.1038/nrn2400. PMID18509340. S2CID205504313.
^Rossier BC, Baker ME, Studer RA (januar 2015). "Epithelial sodium transport and its control by aldosterone: the story of our internal environment revisited". Physiological Reviews. 95 (1): 297–340. doi:10.1152/physrev.00011.2014. PMID25540145.
McDonald FJ, Snyder PM, McCray PB, Welsh MJ (juni 1994). "Cloning, expression, and tissue distribution of a human amiloride-sensitive Na+ channel". The American Journal of Physiology. 266 (6 Pt 1): L728–34. doi:10.1152/ajplung.1994.266.6.L728. PMID8023962.
Arai K, Zachman K, Shibasaki T, Chrousos GP (juli 1999). "Polymorphisms of amiloride-sensitive sodium channel subunits in five sporadic cases of pseudohypoaldosteronism: do they have pathologic potential?". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 84 (7): 2434–7. doi:10.1210/jcem.84.7.5857. PMID10404817.