IVAN GOŠNjAK | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() General Ivan Gošnjak govori u oslobođenom Zagrebu, maja 1945. | ||||||||||||
Datum rođenja | 10. jun 1909. | |||||||||||
Mesto rođenja | Ogulin![]() | |||||||||||
Datum smrti | 8. februar 1980. (70 god.) | |||||||||||
Mesto smrti | Beograd, ![]() ![]() | |||||||||||
Supruga | Tea Gošnjak | |||||||||||
Profesija | vojno lice | |||||||||||
Član KPJ od | 1933. | |||||||||||
Učešće u ratovima | Španski građanski rat Narodnooslobodilačka borba | |||||||||||
Služba | ![]() ![]() ![]() 1937 — 1939. i 1941 — 1974. | |||||||||||
Čin | ![]() | |||||||||||
Savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ | ||||||||||||
Period | 1953 — 1967. | |||||||||||
Prethodnik | Josip Broz Tito | |||||||||||
Naslednik | Nikola Ljubičić | |||||||||||
Narodni heroj od | 17. novembra 1953. | |||||||||||
Odlikovanja |
|
Ivan Gošnjak (1909 — 1980), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, general armije JNA, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.
U periodu od 14. januara 1953. do 16. maja 1967. godine obavljao je dužnost Saveznog sekretara za narodnu odbranu SFR Jugoslavije.
Rođen je 10. juna 1909. godine u Ogulinu. Završio je stolarski zanat u Sisku. Kao mladi radnik je bio učesnik naprednog radničkog pokreta, a 1933. i član KPJ[1].
Po odluci Partije, 1935, poslat je u „Lenjinovu školu“ u Moskvi. Od januara do kraja marta 1937. godine pohađao je je kurs za vojno usavršavanje u Rjazanu. Po odluci Partije, upućen je 1937. u Španiju, gde je učestvovao u borbama. Najpre je postavljen za zapovednika čete, a potom za zamenika komandira bataljona, operativnog oficira brigade i na kraju za zamenika komandanta brigade[2]. Imao je čin kapetana.
Posle sloma Španske republike, Gošnjak se sa ostalim dobrovoljcima iz Jugoslavije našao u francuskim logorima i tu dočekao okupaciju Francuske. Uspeo je da pobegne iz logora 1941. i da se probije preko okupirane Evrope i polovinom 1942. najpre dolazi na Baniju, zatim odlazi u Gorski kotar u partizanski Glavni štab Hrvatske, gde postaje zamenik komandanta štaba NOV i PO[3]. Novembra 1942. Vrhovni štab ga je postavio za komandanta Prvog hrvatskog korpusa NOVJ, a naredne godine i za komandanta Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske i na toj dužnosti ostao je do kraja rata[1].
Krajem maja 1945. godine, imenovan je za komandanta Druge armije JA. Od kraja 1945. bio je na raznim funkcijama pri Ministarstvu narodne odbrane sve do 1967, kada je penzionisan[1] i postavljen za člana Saveta federacije.
U čin general-potpukovnika unapređen je 1944, u čin general-pukovnika 1947, a u čin generala armije 1953. Godine 1955, Gošnjak je predlagan za novo unapređenje u čin generala, ali ga nije dobio. Aktivna vojna služba mu je prestala 1974. godine.
Član Centralnog komiteta bio je od 1948, a Predsedništva CK SKJ od 1966. Biran je za poslanika Skupštine SFRJ i za člana Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije.
Umro je 8. februara 1980. godine u Beogradu. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine; Ordena slobode i više domaćih i stranih odlikovanja (npr. sovjetski Orden Suvorova I reda mu je uručen jula 1956[4]).[2] Ordenom narodnog heroja Jugoslavije odlikovan je 17. novembra 1953. godine.
![]() |
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |