Zaprešić

Zaprešić
Grad
Grad Zaprešić
Zaprešić, centar
Zastava Grb
Zaprešić Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°51′26″N 15°48′17″E / 45.85722°N 15.80472°E / 45.85722; 15.80472
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka
Vlada
• Gradonačelnik	Željko Turk (HDZ)
Površina
• Općina	52,60 km^2
Najveća nadmorska visina	131 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	25.223
• Općina (gustoća)	479,52 /km^2
• Naselje	19.644
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	10290
Pozivni broj	(+385) 10
Veb-sajt	Grad Zaprešić

Zaprešić, rimokatolička crkva "Sv. Ivan Krstitelj"

Zaprešić je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Geografski položaj

Zaprešić se nalazi u sjevernom dijelu zemlje u neposrednoj okolini glavnog grada Zagreba. Treći je po veličini grad u Zagrebačkoj županiji. Sa 479,52 stanovnika po kvadratnom kilometru, Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji.

Rijeke

Sutla na zapadu, Sava na jugu, Krapina na istoku.

Brdski dio

Medvednica na istoku, Marijagoričko-zagorsko pobrđe na sjeverozapadu

Prirodni rezervati

Orintološki rezervat Sava u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, Cret Dubravica u općini Dubravica (stanište rosike, jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), Park prirode Medvednica na području grada Zaprešića, te općina Bistra i Jakovlje.

Historija

O prahistoriji zaprešićkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju kod Brdovca. U doba Starog Rima tuda je prolazila cesta Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. vijeka(oko 1094. godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja sa istočne i zapadne strane Medvednice. Na njenim zapadnim krajevima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tokom 15.-16. vijeka doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njenih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. vijeka posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. vijeku tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na raskršću regionalnih i međunarodnih saobraćajnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Prema nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz "Sljeme" i petrinjski "Gavrilović", najstarija mesna industrija Hrvatske.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare zagrebačke prigradske općine Zaprešić.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zaprešić)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zaprešić je imao 25.223 stanovnika, od čega u samom Zaprešiću 19.644.

Grad Zaprešić

Broj stanovnika po popisima[1]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
3.120	3.334	3.634	4.280	4.660	5.058	5.404	5.810	6.284	6.540	7.484	9.101	12.773	20.720	23.125	25.223

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb. U 1857. i od 1869. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec.

Zaprešić (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[1]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
791	790	988	1.241	1.394	1.490	1.803	1.889	2.294	2.537	3.311	4.992	8.201	15.678	17.538	19.644

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zaprešić)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zaprešić je imalo 15.678 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati			13,791	87,96%
Srbi			679	4,33%
Jugoslaveni			180	1,14%
Muslimani			152	0,96%
Slovenci			84	0,53%
Albanci			58	0,36%
Makedonci			33	0,21%
Crnogorci			27	0,17%
Mađari			27	0,17%
Česi			14	0,08%
Nijemci			8	0,05%
Romi			8	0,05%
Ukrajinci			7	0,04%
Slovaci			5	0,03%
Bugari			2	0,01%
Jevreji			2	0,01%
Poljaci			2	0,01%
Rusini			2	0,01%
Vlasi			1	0,00%
ostali			23	0,14%
neopredijeljeni			326	2,07%
region. opr.			30	0,19%
nepoznato			217	1,38%
ukupno: 15.678

Popis 1910.

Zaprešić
jezik	vjera
ukupno: 1,490   Hrvatski 1,430 (95,97%)   Slovenski 22 (1,47%)   Mađarski 17 (1,14%)   Srpski 13 (0,87%)   Njemački 4 (0,26%)   Češki 2 (0,13%)   Italijanski 2 (0,13%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 1,490   Rimokatolici 1,463 (98,18%)   Pravoslavci 13 (0,87%)   Jevreji 12 (0,80%)   Kalvinisti 1 (0,06%)   Luterani 1 (0,06%)   - (-%)   - (-%)

Privreda

• Industrija keramike: "Inker", Zaprešić
• Hemijska industrija: "Montkemija", Šibice i "Karbon", Zaprešić
• Željezna industrija: "Lanac", Zaprešić
• Industrija namještaja: "Kenda d.o.o.", Zaprešić
• Proizvodnja skretnica za željeznicu: "Hrvatske željeznice", Zaprešić
• Proizvodnja tehničkog plina: "Meser plin", Šibice
• Građevinska industrija: "Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix", Pojatno
• Kamenolom: "Viadukt", Ivanec
• Iskopavanje šljunka: "Hidroelektra", jezero Zajarki

Poznate osobe

• Baltazar Adam Krčelić (1715–1778), doktor filozofije i teologije, pravnik, rektor hrvatskog kolegija u Beču, hroničar, historiičar i književnik
• Pavao Štoos (1806–1862), preporoditelj, pjesnik
• Ante Kovačić (1854–1889), književnik, pjesnik
• Ivan Perkovac (1826–1871), književnik, novinar, tajnik Matice hrvatske
• Davor Gobac
• Matija Skurjeni (1898–1990), slikar
• Josip Jelačić (1801–1859), hrvatski ban od 1848.
• Mira Vlahović, operna pjevačica
• Davor Vuković, slikar
• Vladimir Novak (1870–1943), prvi učitelj gimnastike, autor prve fiziologije sporta "Kratka uputa u Physiologiju gimnastike" (1894) i utemeljitelj hrvatske nauke o sportu

Spomenici i znamenitosti

Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tokom 18. i 19. vijeka pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca poznate su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske kuće u okolini (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenom u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prahistorije i antike.

Novi dvori

Novi dvori

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog privrednog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grob porodice Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i ekonomske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. vijeka. Spomenik je nulte kategorije. Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23.06.1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića, grofice Anke Jelačić 1934. godine, Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tokom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je uspostavljena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom , ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. Danas se u okruženju dvorca nalaze privredne zgrade, kuružnjak, vršilnica , muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, staklenjak, porodični grob Jelačičevih ,a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

Dvorac Lužnica

dvorac Lužnica

Prvobitno imanje pripadalo je porodici Čikulin, a u 18. vijeku polovina imanja pripada porodici Moscon, a druga polovina porodici Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njene smrti, imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch, koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog , a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednospratan u obliku slova "U" , a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom i jezerom.

Obrazovanje

• Dječji vrtić "Maslačak"
• Dječji vrtić "Vrtuljak"
• Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3.547 m².
• Osnovna škola "Ljudevita Gaja"
• Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
• Osnovna škola "Bistra"
• Osnovna škoa "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
• Srednja škola "Ban Josip Jelačić"
• Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
• Osnovna muzička škola- područna škola muzičke škole "Zlatko Baloković" iz Zagreba

Kultura

• Muzej "Matija Skurjeni" -u Novim dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
• Galerija "Razvid"
• Javno otvoreno učilište Zaprešić
• Udruženje likovnih stvaralaca
• Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
• Umjetničko udruženje "Plemićka mladež"
• Klub Zaprešićana "Zapreščan"
• Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
• KUD "Josip ban Jelačić"
• KUD "Kupljenovo"
• KUD "Hruševec Kupljenski"
• Tamburaški zbor "Gaj"
• Tamburaški sastav "Savski Valovi"
• Puhački orkestar "Zaprešić"

Sport

Nogomet:

• Nogometni klub Inter
• NK "Zaprešić"
• NK "Croatia", Pojatno
• Malonogometni klub "Ban Jelačić"

Košarka:

• Košarkaški klub "Zaprešić"
• KK Inker
• KK Jabuka
• KK Fortuna

Tenis i stolni tenis:

• Tenis klub "Lamaki"
• Tenis centar Zaprešić
• Stolno-teniski klub "Inker"

Rukomet:

• Muški rukometni klub Zaprešić
• Ženski RK "Zaprešić"

Šah:

• Šahovski klub "Stanoobjekt"

Kuglanje i boćanje:

• Ženski kuglački klub "Graditelj"
• KK Zaprešić
• KK Inker
• Boćarski klub "Šibice"
• boćarski klub "Zaprešić"

Borilački sportovi

• Taekwondo klub "Kuna"
• Taekwondo klub Zaprešić

Motociklizam:

• Motociklistički klub Zaprešić
• "I Am Free Rider"

Letački sport:

• Letačko društvo Zaprešić

Triatlon:

• Triatlon klub "Sjever II"

Konjički sportovi:

• Konjički klub "Trajbar Team"

Golf:

• Golf klub "Ban Jelačić"

Streljaštvo:

• Streljački klub "Dinamo" Jablanovec

Lov i ribolov:

• Sportsko-ribolovno društvo "Šaran"
• Lovačko društvo "Zaprešić"
• LD "Kuna", Jablanovec

Galerija

• 
  "Cvjetni grb"
• 
  muzej Skurjeni
• 
  zanatski dom
• 
  narodno učilište
• 
  spomenik poginulima u Domovinskom ratu
• 
  detalj iz centra
• 
  gradska knjižnica "Ante Kovačić"
• 
  akademija "Baltazar Adam Krčelić"
• 
  željeznička stanica

Zaprešić, stadion NK "Inter"

Također pogledajte

• Spisak gradova u Hrvatskoj

Literatura

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

1. - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

• Stranice Turističke zajednice

Nedovršeni članak Zaprešić koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.